Kroz hrvatsku planinu probijat će se tunel od 15 kilometara i graditi veliki vijadukt, projekt je već u izradi

Istra bi nakon desetljeća čekanja napokon mogla dobiti izravnu željezničku vezu s ostatkom Hrvatske. Ključ cijelog pothvata bio bi tunel kroz Ćićariju, kojim bi vlakovi prošli ispod zahtjevnog planinskog masiva te se spojnim prugama povezali s postojećom mrežom na riječkoj strani.

Na portalu smo još u svibnju pisali da je HŽ Infrastruktura pokrenula izradu studijske dokumentacije i idejnog projekta s ishođenjem lokacijske dozvole. Ugovor vrijedan 2,08 milijuna eura potpisan je sa zajednicom ponuditelja koju čine Rijekaprojekt i DB Engineering & Consulting, a za dovršetak zadatka imaju 30 mjeseci. Da je projektiranje u tijeku, nedavno je tijekom obilaska radova na istarskoj pruzi potvrdio i predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, Damir Lončarić.

Tunel dug oko 15 kilometara

Prema trenutačnim planovima, novi tunel Ćićarija bio bi dug oko 15 kilometara, dok bi se na koridoru izgradio i vijadukt dug približno četiri kilometra. Riječ je o zahvatu koji znatno nadilazi izgradnju samo jednog tunelskog objekta jer dokumentacija mora obuhvatiti spojne pruge, priključke na postojeće kolosijeke i sve druge građevine potrebne za uspostavu nove prometne cjeline.

Predviđeno je povezivanje regionalne pruge R101, koja vodi od državne granice preko Buzeta do Pule, s međunarodnom prugom M203 Rijeka - Šapjane - državna granica. Time bi se istarska željeznička mreža izravno povezala s Rijekom i ostatkom Hrvatske.

Danas putnički promet između Lupoglava i Rijeke uključuje presjedanje na autobus, dok teretni vlakovi prema ostatku Hrvatske voze preko Slovenije. Izgradnjom novog koridora putovanje bi se moglo odvijati bez napuštanja vlaka i bez prelaska preko teritorija druge države.

Željeznički tunel | foto: Pexels

Prvo se traži najbolja trasa

Iako su okvirna duljina i položaj koridora poznati, konačna trasa još nije određena. Upravo je to jedan od najvažnijih zadataka projektantskog tima. Potrebno je usporediti moguća rješenja, odrediti mjesta ulaznih portala te razraditi položaj tunela, vijadukta i spojnih pruga.

Dokumentacija treba uključiti studiju izvodljivosti, analizu troškova i koristi, studiju utjecaja na okoliš te idejni projekt potreban za ishođenje lokacijske dozvole. Projektanti će morati procijeniti budući putnički i teretni promet, tehničke zahtjeve pruge i ekonomsku opravdanost ulaganja.

Posebno složen dio posla bit će istraživanje geoloških i hidrogeoloških uvjeta. Ćićarija je krško područje, pa na trasu mogu utjecati sastav stijenske mase, podzemne vode te moguće špilje i jame. Rezultati istraživanja odredit će tehnologiju probijanja, način zaštite tunela i velik dio budućih troškova.

Mreža u Istri | foto: EOJN (snimka zaslona)

Koridor prolazi zaštićenim područjem

Veći dio planiranog pravca prolazi područjem ekološke mreže i Parka prirode Učka, zbog čega će zaštita okoliša imati važnu ulogu u odabiru konačnog rješenja.

Istražni radovi morat će obuhvatiti moguće podzemne lokalitete i druge osjetljive dijelove kraškog terena. U slučaju otkrivanja špilja, jama ili posebno vrijednih prirodnih struktura, predviđena je mogućnost pomicanja ili prilagodbe trase.

Zahtjevnost terena pokazuje i planirani vijadukt od približno četiri kilometra. Kombinacija dugog tunela, velikog vijadukta i novih spojnih dionica svrstava projekt među tehnički najsloženije planirane željezničke zahvate u Hrvatskoj.

HŽ planira probijanje željezničkog tunela prema Istri | foto: Pexels, Projektna dokumentacija (EOJN, screenshot)

Ideja koju su pokušavali pokrenuti desetljećima

Tunel kroz Ćićariju nije nova zamisao. O njemu se govori još od početka 1990-ih, a 1993. godine tadašnji predsjednik Franjo Tuđman simbolično je otvorio pripremne radove. Projekt ipak nije nastavljen, a ponovno se ozbiljnije spominjao 2008. godine, također bez realizacije.

Koridor je u međuvremenu zadržan u prostorno-planskoj dokumentaciji Istarske i Primorsko-goranske županije. Zamišljen je i kao dio znatno šireg pravca visoke učinkovitosti Trst/Kopar - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - Zagreb, s nastavkom prema jugu Hrvatske.

Do prvih strojeva još je dug put

Prema najnovijim informacijama iz obilaska istarskih infrastrukturnih projekata, dokumentacija bi trebala biti dovršena do 2029. godine. Taj rok odnosi se na studije, idejni projekt i ishođenje lokacijske dozvole.

Tek potom mogu uslijediti detaljnije projektiranje, osiguravanje novca, dodatne dozvole i postupak odabira izvođača. Procijenjena vrijednost same gradnje zasad nije objavljena, a bit će je moguće ozbiljnije odrediti nakon što se utvrde konačna trasa i tehničko rješenje.

Projekt se razvija usporedno s obnovom postojećih pruga u Istri. Trenutačno se obnavlja oko 50 kilometara dionice od državne granice preko Buzeta do Svetog Petra u Šumi, što čini približno trećinu istarske mreže. Tunel Ćićarija bio bi najvažnija nova 'karika', ona koja obnovljene istarske tračnice više ne bi samo modernizirala, nego bi ih napokon izravno spojila s ostatkom zemlje.