Radili su iznad tisuća automobila, a nije smio pasti ni komadić betona: Ovako je obnovljena zagrebačka petlja

Jedna od najvažnijih i najprometnijih zagrebačkih petlji već je neko vrijeme potpuno otvorena za promet. Opsežna obnova treće razine petlje na križanju Slavonske avenije i Avenije Marina Držića završena je u predviđenom roku, nakon gotovo godinu dana radova koji su snažno utjecali na svakodnevno kretanje tim dijelom grada.

Projekt su Zagrepčani dugo čekali, ali i pomno pratili zbog zatvaranja dijela petlje, privremene regulacije prometa i velikih gužvi. Iza onoga što su vozači mogli vidjeti iz automobila ipak se skrivao puno složeniji posao, od uklanjanja dotrajalih dijelova konstrukcije do sanacije stupova, ležajeva, hidroizolacije i prometne površine.

Glavni izvođač bila je splitska Spegra, jedna od vodećih hrvatskih tvrtki specijaliziranih za zahtjevne sanacije. O složenosti projekta, radu iznad otvorene prometnice i razlozima zbog kojih obnove mostova ne mogu biti jednostavne i brze u podcastu Bauštela.hr govorio je Ante Borovina, građevinski inženjer i jedan od vodećih ljudi Spegre.

Obnovljeno 600 metara konstrukcije

Radovi na trećoj razini petlje počeli su 23. lipnja 2025. godine, a završeni su krajem svibnja 2026., nekoliko tjedana prije isteka planiranog roka. Obnovom je obuhvaćeno približno 600 metara nadvožnjaka, odnosno prometna konstrukcija kojom se iz smjera istoka sa Slavonske avenije skreće prema jugu na Aveniju Marina Držića. Projekt je prvotno bio procijenjen na oko 6,2 milijuna eura, dok je Grad Zagreb nakon završetka objavio da je vrijednost izvedenih radova premašila sedam milijuna eura.

Kako smo ranije pisali, rekonstrukcija je obuhvatila znatno više od postavljanja novog asfalta. Zamijenjeni su hidroizolacija, pješačke i odbojne ograde te dotrajali dijelovi sustava odvodnje. Sanirani su armiranobetonski dijelovi konstrukcije, stupovi, ležajevi i upornjaci, a obnovljene su i čelične te betonske obloge.

Ugrađeno je više od 1.200 metara novih čeličnih rubnjaka i pješačkih ograda te 1.330 metara odbojne ograde. Izvedeno je oko 4.700 četvornih metara novog asfaltnog zastora, 1.900 četvornih metara antikorozivne zaštite i više od 1.100 četvornih metara horizontalne signalizacije. Za dodatno ojačavanje konstrukcije ugrađeno je približno 14.000 spojnih i pričvrsnih elemenata.

Ante Borovina, Spegra | Foto: baustela.hr

Radili su na visini, dok su ispod prolazili automobili

Jedan od najvećih izazova bio je izvođenje dijela radova dok se promet na nižim razinama petlje nastavio odvijati. Radnici su se nalazili na konstrukciji iznad jedne od najopterećenijih zagrebačkih prometnica, zbog čega je svaka faza morala biti pažljivo organizirana i dodatno osigurana.

- Radite na visini, a ispod vas je cesta puna automobila. Ne smije pasti ni najmanji komad materijala. Zimi radite na hladnoći, a ljeti na velikim vrućinama. Tko misli da može brže, neka dođe na gradilište. Mi ulažemo maksimalne napore i završavamo prije roka kad god je to moguće, rekao je Borovina.

Za zaštitu prometa i radnika postavljene su viseće skele. Njihova svrha nije bila samo omogućiti pristup donjem dijelu konstrukcije, nego i spriječiti pad materijala, betona ili alata na vozila koja su prolazila ispod gradilišta.

Borovina je objasnio i zašto su građani ponekad imali dojam da na gradilištu nema dovoljno radnika. Zahvat se protezao duž više stotina metara, pa su ekipe istodobno radile na međusobno udaljenim dijelovima objekta.

- Kada na 800 metara rasporedite 20 ili 30 ljudi, vozačima izgleda kao da tamo nema nikoga. Ljudi su toliko udaljeni da ih jednostavno ne vidite, kazao je.

Treća razina Gradske petlje, Zagreb | Foto: Ante Borovina, Facebook

Kod sanacije se pravo stanje otkrije tek nakon otvaranja konstrukcije

Obnova petlje dobar je primjer razlike između sanacije postojeće građevine i izgradnje potpuno novog objekta. Kod novogradnje projektanti i izvođači uglavnom unaprijed znaju koje će materijale koristiti, kojim će se redoslijedom izvoditi radovi i koliko bi pojedina faza trebala trajati.

Kod mostova, nadvožnjaka i drugih građevina starih nekoliko desetljeća stvarno stanje konstrukcije često se može utvrditi tek kada se uklone asfalt, hidroizolacija, zaštitni slojevi i oštećeni beton.

- Morate dobro utvrditi uzrok zbog kojeg je sanacija potrebna. Građani se često pitaju zašto radovi toliko traju i može li se brže. Ako most želite kvalitetno obnoviti za sljedećih 20 godina, ne možete samo prebojiti loš sloj izolacije ili preko njega staviti novi asfalt, objasnio je Borovina.

Ako je korozija zahvatila armaturu unutar konstrukcije, izvođač mora ukloniti beton sve dok ne dođe do zdravog i stabilnog dijela. Tek tada mogu početi čišćenje, zaštita armature i reprofilacija betonskih površina.

- Ako se korozija nalazi unutar konstrukcije, morate je ogoliti. Sanacija znači da prvo skidate sve što je loše, a tek onda krećete s obnovom, rekao je.