Zašto sanacije traju i koštaju milijune? ‘Most nije kvadrat stana, niti se računa po metru’

Kako izgleda obnova mostova, tunela i kulturne baštine u Hrvatskoj? Zašto sanacije često traju dulje nego što građani očekuju i što se sve krije iza velikih građevinskih projekata?

O tome smo razgovarali s Antom Borovinom, građevinskim inženjerom i jednim od vodećih ljudi splitske Spegre, koji je gostovao u podcastu Bauštela.hr.

Spegra je jedna od najvećih specijaliziranih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj. Poznata je po zahtjevnim sanacijama mostova, tunela i kulturne baštine, a među projektima na kojima radi su obnova Meštrovićeva paviljona, zagrebačke katedrale i brojnih prometnih objekata. Borovina nam je objasnio zašto sanacija nije isto što i novogradnja, koliko je iskustvo važno na takvim projektima te zašto građani često ne vide stvarni opseg radova.

Kod sanacije prvo morate skinuti sve što je loše

Kada se most obnavlja nakon 40 godina, nije dovoljno samo staviti novi asfalt ili premazati staru konstrukciju.

- Morate dobro utvrditi uzrok zbog kojeg je sanacija potrebna. Građani se često pitaju zašto radovi toliko traju i može li se brže. Ako most želite kvalitetno obnoviti za sljedećih 20 godina, ne možete samo prebojiti loš sloj izolacije ili preko njega staviti novi asfalt, rekao je Borovina.

Kod oštećene konstrukcije prvo se mora ukloniti sav loš beton i doći do zdravog dijela.

- Ako se korozija nalazi unutar konstrukcije, morate je ogoliti. Sanacija znači da prvo skidate sve što je loše, a tek onda krećete s obnovom, objasnio je.

U tome je i najveća razlika između sanacije i novogradnje.

- Kod novogradnje znate tempo i dinamiku radova. Kod sanacija ne možete sve unaprijed predvidjeti. Tek kada otvorite konstrukciju, vidite što se zapravo nalazi unutra i zato se takvi radovi često produže, kazao je.

Ante Borovina, Spegra | Foto: baustela.hr

Spegra je izgrađena na iskustvu ljudi

Borovina ističe da Spegra danas ne bi bila među vodećim tvrtkama za sanacije bez ljudi koji su godinama stjecali iskustvo na gradilištima. Tvrtku je osnovao njegov otac, a mnogi vodeći ljudi u Spegri ondje rade više od 15 godina.

- Spegra je danas tu gdje jest zahvaljujući ljudima. Oni su godinama radili na sanacijama i danas vrlo lako rješavaju probleme koji se pojave tijekom radova, rekao je.

Kod obnove postojećih građevina nije dovoljno samo pratiti projekt. Često treba brzo reagirati i pronaći rješenje za problem koji se nije mogao vidjeti prije početka radova.

Obnova 'Meštrovića' i katedrale

Jedan od najzahtjevnijih projekata na kojima Spegra radi je obnova Meštrovićeva paviljona u Zagrebu. U kupoli se nalazi oko 4.600 do 4.800 staklenih prizmi, dok ih u prstenu građevine ima više od 11.000.

Stara kupola morala se potpuno ukloniti kako bi se izvela nova prema izvornoj Meštrovićevoj zamisli.

- Kupola je od početka prokišnjavala. Kasnije su se preko nje lijepile bitumenske trake i izgubila se njezina osnovna svrha. Meštrović je zamislio da kroz prizme u unutrašnjost ulazi prirodno svjetlo, objasnio je Borovina.

Nova kupola mora se izvesti unutar stijenke debljine samo osam centimetara, u kojoj se nalazi i armatura.

- Imate oko 4.600 rupa kroz koje potencijalno može prokišnjavati. Beton morate ugraditi odjednom i imate samo jedan pokušaj. Jedna greška može biti nepopravljiva, rekao je.

S druge strane, sanacija zagrebačke katedrale tražila je drukčiji pristup. Najveći problem bio je kako ojačati građevinu, a da se pritom ne promijeni njezin izgled.

- Katedrala je građena u gotičkom stilu, u vrijeme kada se nisu predviđali ovako snažni potresi. Trebalo je osmisliti kako je ojačati, a da se ne uništi njezina vizura, rekao je Borovina.

rekonstrukcija kupole, Meštrovićev paviljon | Foto: HDLU, Vanja Babić

rekonstrukcija kupole, Meštrovićev paviljon | Foto: HDLU, Vanja Babić

Na petlji se radilo iznad otvorene ceste

Borovina se osvrnuo i na obnovu petlje na križanju Slavonske avenije i Držićeve ulice, o kojoj smo nedavno 'napravili' i našu bauštelsku reportažu. Radovi su se izvodili na oko 800 metara konstrukcije, zbog čega su građani ponekad imali dojam da na gradilištu nema dovoljno radnika.

- Kada na 800 metara rasporedite 20 ili 30 ljudi, vozačima izgleda kao da tamo nema nikoga. Ljudi su toliko udaljeni da ih jednostavno ne vidite, objasnio je.

Radovi su se izvodili pod prometom, dok su ispod gradilišta svakodnevno prolazila vozila.

- Radite na visini, a ispod vas je cesta puna automobila. Ne smije pasti ni najmanji komad materijala. Zimi radite na hladnoći, ljeti na velikim vrućinama. Tko misli da može brže, neka dođe na gradilište. Mi ulažemo maksimalne napore i završavamo prije roka kad god je to moguće, rekao je.

Treća razina Gradske petlje, Zagreb | Foto: Ante Borovina, Facebook

Most nije kvadrat stana

Građani često cijenu obnove podijele s duljinom mosta i zaključe da su radovi preskupi. Borovina kaže da se most ne može tako promatrati.

- Ljudi vide da je obnova stajala šest milijuna eura i onda gledaju samo 700 ili 800 metara duljine. Ne gledaju širinu mosta, gornji i donji ustroj, stupove, ogradu, hidroizolaciju i sve ostalo što se obnavlja, objasnio je.

Most je složena konstrukcija s velikim brojem dijelova koji se moraju pregledati, ukloniti, popraviti i ponovno zaštititi.

- Most nije kvadrat stana i ne možete cijenu gledati samo po jednom metru, dodao je.

Treća razina Gradske petlje, Zagreb | Foto: Ante Borovina, Facebook

U planu je i nacionalni teniski centar

Ante Borovina član je i Izvršnog odbora Hrvatskog teniskog saveza. U podcastu je govorio o ideji izgradnje nacionalnog teniskog centra, koji Hrvatska još nema.

- Naši tenisači nemaju prikladan centar za trening. Imamo želju, viziju i idejne projekte kako bismo taj cilj ostvarili – rekao je.

Centar bi trebao imati unutarnje i vanjske terene, fitness i druge sadržaje potrebne sportašima i mladim tenisačima.

- Želimo da djeca imaju uvjete u kojima mogu nastati novi Ivaniševići, Čilići, Pavići i Ćorići, istaknuo je Borovina. Trenutačno se traže zemljište i način financiranja, a Zagreb se spominje kao najizglednija lokacija.

Bilo kako bilo, Spegra je do sada radila na brojnim velikim i zahtjevnim projektima, a sanacije mostova, prometne infrastrukture i kulturne baštine ostat će važan dio njihova posla.