Bioinženjeringom gljiva nastao novi izolator građevina koji bi mogao promijeniti sve

Tim sa Sveučilišta RMIT u Melbourneu kemijski je manipulirao sastavom micelija kako bi stvorio novi održiv, skalabilan i siguran materijal otporan na vatru koji bi se mogao koristiti kao učinkovita izolacija zgrada. I u tomu uspio!

Nadovezujući se na prethodno timsko istraživanje prirode micelija koji usporava vatru, objavljeno u Polymer Degradation and Stability i Nature’s Scientific Reports, istraživači iz Australije su proizveli materijal koji se može nanositi preko zapaljivih supstrata. Bioinženjeringom gljiva također su uspjeli strukturu micelija učiniti ujednačenom u cijelom materijalu i održati je tankom poput papira, piše NewAtlas.

Oni su pronašli način za uzgoj listova čistog micelija koji se mogu slojevito slagati i konstruirati za različite namjene – od ravnih ploča za građevinsku industriju do materijala nalik koži za modnoj industriji. Metoda predstavlja inovaciju s obzirom na to da se gljive obično nalaze u kompozitnom obliku pomiješanom s ostacima materijala za hranu. Uz to, trenutno rade i na konstrukciji bioinženjerske gljivične prostirke koja može smanjiti intenzitet plamena i povećati ocjenu sigurnosti od požara u zgradama.

Micelij u funkciji izolatora

Istraživači su predstavili princip djelovanja micelija kao izolatora. Ističu, kada je ovaj materijal izložen vatri ili jakoj toplini, kontaktni sloj micelija se raspada u pougljenilo. To onda toplinski štiti donje slojeve. Djeluje kao netoksičan i učinkovit tampon, za koji istraživači kažu da ima ogroman potencijal kao materijal otporan na vatru koji se koristi kao izolacija zgrada.

– Sjajna stvar kod micelija je to što stvara toplinski zaštitni sloj ugljeniziranog materijala kada je izložen vatri ili toplini zračenja. Što dulje i na višoj temperaturi micelij preživi, ​​to ga je bolje koristiti kao vatrootporni materijal, objašnjava Everson Kandare, izvanredni profesor na RMIT-u i stručnjak za zapaljivost i toplinska svojstva biomaterijala.

Bez otrovnih para

Materijal je siguran za okoliš i ljude, održiv i potencijalno se može proizvesti iz obnovljivog organskog otpada. Za razliku od mnogih tradicionalnih ploča, ne sadrži plastiku pa neće proizvoditi otrovne pare u dodiru s plamenom.

– Bromid, jodid, fosfor i usporivači vatre koji sadrže dušik su učinkoviti, ali imaju negativne učinke na zdravlje i okoliš. Oni predstavljaju zabrinutost za zdravlje i okoliš, budući da karcinogeni i neurotoksini koji mogu pobjeći i ostati u okolišu uzrokuju štetu biljnom i životinjskom svijetu. Micelij dobiven biološkim putem proizvodi vodu i ugljični dioksid koji se prirodno pojavljuju, kaže Kandare.

Iako spora stopa rasta gljivica predstavlja izazov za skalabilnost, osobito u usporedbi s proizvodnjom plastike, ona također može predstavljati priliku za ekološko zbrinjavanje otpadnog materijala u industriji gljiva. Tako, ističu znanstvenici, novi građevinski materijal bi se mogao proizvoditi iz postojeće, sekundarne sirovine što bi ga učinilo široko dostupnim.

Pogledajte ovdje sve o zelenom betonu, novom dekarbonizirajućem materijalu.