Zabrinjavajuće stanje u susjedstvu: Građevinari ne mogu završiti poslove po dogovorenim cijenama

Nekoliko srpskih građevinskih tvrtki tvrdi da će zbog rasta cijena materijala i inflacije ugovori za državne projekte na kojima rade morati biti revidirani. Najavljuju kako će tražiti pomoć države jer ugovorene radove ne mogu obaviti po ugovorenim cijenama. Cijene građevinskog materijala rastu od početka rata u Ukrajini.

Prema pisanjima Politike, srpska građevinska industrija priprema pismo kojim će se obratiti Privrednoj komori Srbije (PKS) za pomoć. Naime, zbog velikog poskupljenja građevinskog materijala otežano posluju.

Tajnica Udruženja za građevinsku industriju PKS-a, Ivana Vuletić, kaže da tržište bilježi stalan rast cijena određenih materijala. Posebno čeličnih proizvoda i armatura. Primjetan je također i rast cijena građevinskih kemikalija, bitumena i bitumenskih emulzija, opekarskih proizvoda, drvne građe te energenata, prenosi Poslovni.

– Iz razgovora s domaćim proizvođačima građevinskih materijala doznali smo da oni trenutačno nemaju problema s proizvodnjom, budući da imaju višemjesečne zalihe sirovina, rekla je Vuletić. Prema njenim riječima, trajanje nestabilnosti ponude i cijena građevinskog materijala teško se može procijeniti.

U Ministarstvu građevinarstva, prometa i infrastrukture potvrđuju da ukrajinska kriza ugrožava opskrbne lance, posebno građevinskim materijalom, što utječe na cijene na globalnom tržištu.

Rat u Ukrajini doveo je i do poremećaja globalnog tržišta kemikalija potrebnih za proizvodnju cementa, prije svega željezovog sulfata i rastvora uree. Prema podacima PKS-a, u cementarama u Srbiji ima zaliha za šest mjeseci.

Lokalne blokade, nemogućnost korištenja alternativnih izvora

Rat u Ukrajini dodatno je istaknuo  još jedan ozbiljan problem, a to je nemogućnost korištenja alternativnih goriva. Potvrdio je to Miroslav Gligorijević, glavni menadžer Titan cementare iz Kosjerića,

– Za razliku od druge dvije domaće cementare i glavnih konkurenata u susjedstvu Titan cementara nema dozvole za korištenje alternativnih goriva zbog blokade na lokalnoj razini. U razdoblju krize takvo ograničenje postaje veliki problem jer se raspoloživost fosilnih goriva smanjuje zbog globalnih poremećaja u opskrbi. I tako smo došli u situaciju da je regionalni deponij Duboko zatrpan otpadom i da su potrebna velika sredstva za njegovo proširenje, dok je naše poslovanje ugroženo jer bi zbog krize mogli ostati bez fosilnih goriva, a nemamo mogućnost korištenja alternativnih goriva, pojasnio je Gligorijević.