Je li ovo nova Sveta Klara? U nekada mirnom kvartu oaza urbanih vila i ozbiljni planovi

U Zagrebu se dobro građevinsko zemljište mora tražiti povećalom, ali jedno naselje ima asa u rukavu. Zagrebačko Borovje dugo je bilo tiho, mirno i neizgrađeno, no prije 10-ak godina zapalo je za oko investitorima i sada mu nema spasa. Doduše, jedan, stariji dio, spasit će ograničena visina izgradnje. Postaje oaza prekrasnih urbanih vila koje niču jedna za drugom.

Zagrebačko naselje Borovje službeno se nalazi na prostoru Mjesnog odbora Savica Šanci, sjeverno od rijeke Save, južno od Slavonske avenije i MO Folnegovićevo naselje, a istočno od Avenije Marina Držića. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Savicu Šance nastanjuje 5.860 stanovnika, no ova brojka uskoro bi mogla drastično skočiti.

Naselje se gradi i raste, ponajviše zbog toga što zasad još obiluje neizgrađenim površinama koje su zapele za oko investitorima. Nedavno su iz Grada Zagreba na Borovju, uz Svetu Klaru i Podbrežje najavili i gradnju novih priuštivih stanova. Ipak, gradnja se na područjima gdje su i dalje kuće još neko se vrijeme neće moći previše oteti kontroli jer je GUP-om propisano usklađivanje s visinom okolne gradnje.

(Još uvijek) naselje puno livada

Hodamo Borovje, u kojemu je Grad Zagreb uz preostala dva naglo rastuća naselja netom najavio podići nove priuštive stanove. Priuštivi kvadrati, pisali smo, stižu još u Svetoj Klari i u Podbrežju. No, kako šetamo uz prazne livade, jasna nam je kao dan velika prednost, ali i bolna točka koja šarmantan kvart uz Savu čini savršenim prostorom za nove graditeljske investicije.

Iako neprestano raste otprilike proteklih deset godina, Borovje je do danas ipak zadržalo znatan broj slobodnih zemljišta – doduše, neka su gradska. Privatne pak parcele evidentno nisu promakle investitorima. Tako, nakon livada, u ovom zagrebačkom kvartu nailazimo i na višu, ali i nešto nižu novogradnju. Dok su zgrade bliže prometnicama i Savi tipa uobičajene višestambene lamele, u ‘trokutu’ koji zatvaraju Letovanićka i Miševečka oaza je nižih urbanih vila koje niču jedna za drugom, a oduzimaju dah nenametljivošću sasvim neuobičajenoj za jedan grad.

Oaza urbanih vila

Ova niža gradnja izgleda je ozbiljno uzela zamaha u istočnom dijelu naselja, u kojemu prevladavaju kuće. No, među kućama, može se reći, već niču čitave ulice urbanih vila. Informacije na ogradi gradilišta najnovije vile otkrivamo više informacija o najrecentnijem projektu u Letovanićkoj.

Lako je iščitati, nove zgrade na Borovju gradi Gorakon građenje. Trenutno se podiže stambena građevina oznake B na prostoru katastarske općine Žitnjak. Investitor je Dani Alagić, projektant Hidro Una, a gradilište je otvoreno 10. prosinca 2024. godine. Riječ je o projektu Borovje Living, a u prodaji je ukupno 12 stanova površine od 47 do 136 četvornih metara.

Više informacija pronalazi se na stranicama agencije za nekretnine Imperium Immobiliare. Ondje stoji da je zgrada projektirana te se izvodi na tri etaže, kao i da je objekt planiran u visokom energetskom razredu radi primjene obnovljivog izvora. Planirani datum useljenja je 1. siječnja 2026. godine, a cijene kvadrata kreću se oko cifre od 3.000 eura.

Prostorno-planska ograničenja

Na terenu, a i iz opisa, evidentno je, sva novogradnja u ovom dijelu naselja ne prelazi treću etažu. Ovo nove zgrade čini luksuzom u odnosu na ostatak ponude u gradu, gdje je gotovo neizbježna visoka gradnja koja drastično mijenja urbanu vizuru svake dotad neizgrađene parcele.

Naime, u Konačnoj odluci o izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana (GUP-a) iz 2019. godine, predio omeđen Miševečkom ulicom s jedne i Letovanićkom s druge dvije strane spada u prostor mješovite-pretežito stambene namjene – M1. A u opisu zone stambene i mješovite namjene stoji – ‘najveću visinu ulične građevine potrebno je uskladiti s pretežitom visinom u ulici’. Pravila su jasna.

U ovim ulicama prevladavaju kuće pa i nije neobično da se ovdje gradi u nižim gabaritima, konkretno visine do tri etaže. Prihvatljiva pak visina gradnje u područjima ove kategorije ukupno su četiri etaže.

Ekspresna gradnja

Napominjemo, u posljednjih više ili manje deset godina, u Borovju je sagrađeno šest novih zgrada koje visinom odgovaraju postojećoj gradnji na području naselja. Ondje se planira izgradnja na zelenoj površini u neposrednoj blizini škole koju će se dograđivati i vrtić, a gradnja je već krenula.

Prisjetimo se, Borovje je nastalo na mjestu bivšeg pristupa Držićeve avenije nekadašnjem Jakuševečkom mostu. Kvart je novijeg nastanka te je kamen temeljac za prvu zgradu budućeg naselja Borovje predstavljen je 26. svibnja 1989. godine na sjevernoj obali Save, a nedaleko od Avenije Marina Držića. Prve dvije zgrade podignute su u samo dva mjeseca, a zatim najveći dio naselja između 1992. i 2000. godine. No, izgradnja ovdje očito tek počinje.

Ovdje pogledajte kako izgleda novo top stambeno naselje u Samoboru.