Rubni kvart Splita postaje sve atraktivniji: Niču moderni 'stambenjaci' i poslovne zgrade

Na istočnom rubu Splita, nekadašnja Barutana, danas poznata kao Sirobuja, prolazi kroz značajnu urbanu preobrazbu. Nekada područje skladišta baruta i neplanske izgradnje, sada se oblikuje u moderno gradsko naselje s novim cestama, uređenim javnim prostorima i suvremenim zgradama. Trenutno su u tijeku projektiranje i izgradnja čak četiri nove stambeno-poslovne zgrade, od kojih su tri u vlasništvu Domus gradnje, a arhitektonski potpis na svim projektima ostavlja Hrvoje Marinović. Četvrta zgrada, uglovnica, pripada investitoru Mladenu Galiću.

Na rubnom dijelu Splita nalazi se Sirobuja, kvart koji iza sebe ima zanimljivu povijest, a uskoro će u potpunosti promijeniti svoje urbano lice. Većina ga Splićana poznaje i pod nazivom Barutana, jer se ondje u prošlosti čuvao dinamit i barut koji su se koristili pri iskopima tupine u kamenolomu na Šinama. Drugi ga pak pamte po vojnim skladištima koja su se ondje nalazila za vrijeme Drugog svjetskog rata. Do kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća područje Barutane bilo je uglavnom nenaseljeno, no nakon nacionalizacije zemljišta 1968. godine i osobito tijekom osamdesetih, ondje se počinje formirati neformalno naselje, većinom radničkih obitelji.

Sirobuja je omeđena sjeverno Vukovarskom ulicom, s juga Ulicom kralja Stjepana Držislava, s istoka i zapada Putem Duilova, a upravo će to područje uskoro dobiti četiri nove stambeno-poslovne zgrade. Kao i u Zagrebu, i u Splitu sve više stanovnika napušta uži centar grada te se seli prema rubnim dijelovima, što podrazumijeva i razvoj nove infrastrukture, javnih sadržaja i prometnih rješenja. Upravo zato, i na Sirobuji se posljednjih godina događaju značajne promjene.

Nova Sirobuja

Jedan od arhitekata koji ‘mijenja lice’ ovog dijela grada je Hrvoje Marinović iz istoimenog arhitektonskog studija. Kako pojašnjava, cilj je podići standard života urbanom obnovom, rekonstrukcijom i izgradnjom nove prometne mreže te osiguranjem potrebne komunalne infrastrukture. Planira se i stvaranje prostora za javne sadržaje, što će pridonijeti većem osjećaju urbanosti i funkcionalnosti naselja.

Prema Urbanističkom planu uređenja (UPU) Sirobuja, koji je izradio Arhitektonski fakultet u Splitu, naglasak je na formiranju uličnih poteza srednje i visoke izgradnje, posebno uz glavne gradske prometnice, čime se u prostor unosi više urbanističkog reda. U plan su uključena i hortikulturna rješenja kojima će se ublažiti negativni vizualni učinci neplanskih građevina i poboljšati izgled grada uz glavne ulice. Sirobuja tako polako izlazi iz sjene svoje industrijske prošlosti i pretvara se u novo, moderno gradsko naselje, s uređenim javnim prostorima i zelenilom.

Nove zgrade dalmatinskog arhitektonskog potpisa

Na splitskoj Sirobuji u punom su zamahu, što radovi, što projektiranje, na četiri nove stambeno – poslovne zgrade koje će značajno promijeniti vizuru ovog dijela grada. Investitor triju stambeno-poslovnih zgrada je tvrtka Domus gradnja, u vlasništvu Anđelka Vučka, a sve projekte potpisuje spomenuti arhitekt sa svojim timom – Anom Tomšić, Anom-Marijom Unković i Stjepanom Miketekom.

Što se tiče statusa samih projekata, stambena zgrada okomito položena na Ulicu kralja Stjepana Držislava privodi se kraju i već je u betonskoj fazi, dok je uz nju započela izgradnja nove poslovne građevine istog investitora. U postupku je i treća poslovna zgrada uz Ulicu Hrvatske neovisnosti, koja se trenutačno nalazi u fazi ishođenja potrebnih dozvola, odnosno projektiranja. Sve tri zgrade, zajedno s već postojećom upravnom zgradom Domus gradnje u istom naselju, potvrđuju da se ova tvrtka profilirala kao vodeći investitor na Sirobuji te ključni akter njezine urbane transformacije.

Uglovnica drugog investitora

Na križanju Ulice kralja Stjepana Držislava i Ulice Hrvatske neovisnosti, arhitekt Marinović projektirao je i stambeno-poslovnu uglovnicu investitora Mladena Galića, koja je trenutačno u postupku ishođenja građevinske dozvole. Ova zgrada oblikovno slijedi arhitektonski izraz Marinovićeva studija, naglašene horizontalne linije koje simbolično odražavaju dinamiku magistralne ceste i snažan ritam prometa koji prolazi tim potezom.

– Planirani objekt ima dva podruma, prizemlje, šest katova i nadgrađe, a svojom će formom i pozicijom ‘markirati ugao dvaju glavnih uličnih poteza’ predviđenih Urbanističkim planom uređenja. Zgrada će predstavljati markantan akcent u prostoru, te zajedno s novim poslovnim i stambenim zgradama Domus gradnje dati pečat vremenu u kojem se splitska suburbija pretvara u urbano lice istočnog dijela grada, rekao nam je Marinović.

Ovim projektima, Sirobuja sve više napušta obilježja periferije i prerasta u moderni gradski kvart s jasno prepoznatljivim dalmatinskim arhitektonskim rukopisom, skladan spoj suvremene estetike, funkcionalnosti i identiteta.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.