Sedam novih nebodera na zapadu grada: Trebali su promijeniti vizuru ulaza u Zagreb, ovako sad stoje stvari

Jedan od najvećih projekata mješovite, stambeno-poslovne namjene, već skoro 20 godina je predmet interesa javnosti. Iako je kroz godine bilo kontroverznih obrata oko mega nebodera uz Savu i prometni rotor na ulazu u grad, već neko vrijeme nikako da stignu konkretne vijesti koje bi potvrdile pomak ili obustavu. Je li se u međuvremenu nešto promijenilo?

Ima Zagreb nebodera, no vertikalna izgrađenost u globalu je i dalje prilično niska. Primijeti se kad se u novije vrijeme podižu neboderi jer je ‘standard’ stambena novogradnja visine do 9 etaža. Možemo reći da je doba stambenih nebodera završilo s dolaskom 21. stoljeća te su više zgrade samo one poslovne namjene.

Stoga ne čudi da svaka mogućnost da nikne novi neboder jako zanimljiva. Isto je i s projektom Jarun panorama. Radi se o megalomanskom planu koji dijeli mišljenja stručnjaka, a iako je vlasništvo 1/1, nikako da se pomakne s ‘mrtve točke’. Na Geoportalu smo provjerili ima li pomaka.

‘Čisto’ vlasništvo, ali gradilište se ne otvara

Uz južne krakove netom obnovljenog Jadranskog mosta, tvrtka Rotor jug ima dvije čestice od 23.312 te 11.568 četvorna metra. Parcele su zabilježene pod brojem 836 i 809/1, a ostala (okolna) zemljišta su gradska ili od Hrvatskih voda. I ‘potez’ koji dijeli dvije parcele pripada Gradu Zagrebu, a jedan dio oko većih čestica su i ‘javno dobro putevi’.

Na toj, ‘privatnoj’ zemlji već neko vrijeme iščekuje se novi mega projekt stambeno-poslovne namjene. Naravno, radi se o projektu Jarun panorama koji bi trebao uključivati sedam novih stambenih i poslovnih objekata od kojih bi najniži imao devet, a najviši 38 katova, a ‘vuče’ se od 2008. godine. Još poznat kao zagrebački Manhattan ili Mini Manhattan, u sklopu ‘panorame’ bi na ukupno 35 tisuća četvorna metra niknuli novi stanovi i uredi. Barem je tako zamišljeno.

U 2023., tportal.hr je pisao da su u planu četiri stambena nebodera na 20 katova s oko 340 stanova na stambenoj cjelini, bliže Savi. Poslovna cjelina, M1, imala bi pak tri nebodera od 38, 16 i devet katova, te s četiri podzemne etaže. Ovakva podjela namjene vidljiva je i u Geoportalu, no dozvole nisu nove, a od gradnje, izgleda, i dalje ništa.

Oko dozvola – nema novosti

Lokacijska dozvola za ‘stambeni dio’, odnosno izmjena i dopuna lokacijske dozvole izdana je 16. srpnja 2021. godine, a akt za građenje građevine 25. studenog iste godine. Izdana je lokacijska dozvola mješovite, stambeno-poslovne građevine, te je usvojen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, za zaštitu iskopa građevinske jame, mješovite, stambeno-poslovne namjene.

Za ‘poslovni dio’ usvojen je zahtjev za izmjenu i dopunu lokacijske dozvole istog datuma, odnosno u srpnju 2021. godine, prikladno, za građevinu poslovne namjene. Usvojen je i akt o građenju, odnosno građevinska dozvola, 19. studenog 2021. godine. Bagera, s druge strane, i dalje nema.

Što se sve događalo?

Posljednje informacije o ovom projektu stigle su u 2023. kada smo o njima i pisali. Kako smo naveli, tad je oporba prozvala gradonačelnika Tomislava Tomaševića navodeći da je previše štetan za područje na kojem treba biti realiziran. Iz Ureda gradonačelnika, na to su poručili kako bi povlačenje izdanih dozvola Grad Zagreb koštalo na desetke milijuna eura.

U priopćenju je pisalo da su dvije međusobno neovisne pravne službe zaključile da investitor ima neosporno zakonsko pravo realizirati projekt. Istaknuto je i kako je Urbanistički plan uređenja (UPU) za projekt izglasala Gradska skupština još 2008. godine.

Nakon što je izglasan Urbanistički plan uređenja (UPU) 2017., Grad je izdao po prvi puta lokacijske dozvole, a 2018. gradsko zemljište prodano je privatnom investitoru. Riječ je o potezima bivše vlasti koji se ne mogu poništiti, naveli su. Sve navedeno, uz dozvole koje i dalje stoje za ova zemljišta, ne otkriva nam previše sudbinu novih zgrada na jugozapadu grada pa se ne zna ni zašto na teren nije izašla teška mašinerija.

Bilo je nezadovoljnih idejom

Dok se čeka na neku novu informaciju, možemo podsjetiti da je bilo kritika na zgrade. Arhitektica Marina Pavković, pisali smo, izjavila je da je riječ o ‘monstruoznom pristupu prostoru’.

Napomenula je da bi samo jedan neboder imao površinu jednaku cijelom bloku Badel. Zaključila je da je u pitanju ‘megaprojekt-megapreizgrađenosti na jednom uskom trokutu zemljišta, gotovo dvorstuko manjem od Zagrebačkog velesajma’. Kako bi se u Zagrebu od preizgrađenosti trebalo zaštititi prostor Velesajma, pročitajte ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.