Za zakup prostora u Dubrovniku, potrebno je imati prihod od 25 milijuna kuna: Kome se pogoduje?

UTD Ragusa, društvo u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika, raspisala je natječaj za zakup poslovnog prostora restorana Dubravka, koji se nalazi pokraj ulaska u povijesnu jezgru. Problem su uvjeti natječaja – jedan od njih je dokaz ponuditelja da je u 2019., 2020. i 2021. godini ostvario po 25 milijuna kuna prihoda, obavljanjem ugostiteljske djelatnosti.

U natječaju koji je objavljen, piše kako se prostor sastoji od podruma ukupne površine 114.74 metra kvadratna, prizemlja uz izuzeće prostora suvenirnice ukupne površine 169.09 metara kvadratnih, vanjske terase ukupne stvarne površine 321.51 metra kvadratnog (površine za obračun zakupnine 114.54 metra kvadratna i potkrovlja površine 109.5 metara kvadratnih), piše Index.hr.

Početni iznos mjesečne zakupnine je 40 tisuća eura bez PDV-a, a prostor se daje u zakup na pet godina. Trenutni zakupac jest tvrtka Nautika d.o.o., koja ima pravo prvenstva ako prihvati najveću postignutu cijenu. Donosimo i tekst čitavog natječaja.

Svakako je najzanimljiviji uvjet natječaja već spomenuti, oko ostvarenih prihoda. Kako piše Index.hr, pitali su Grad Dubrovnik i UTD Ragusu kako su došli baš do tog iznosa, ali nisu dobili odgovor. Inače, prva koja je upozorila na ovo je bila dubrovačka odvjetnica, Viktorija Knežević.

Cijelu situaciju je za Index.hr prokomentirala i Maja Đerek, koja je nedavno postala pročelnica za gradsku imovinu u Gradu Splitu, o čemu više možete saznati ovdje. Rekla je da bi se kao prvo, zapitala tko startno ima takve prihode – samo oni koji mogu doći do ekskluzivnih lokacija u povijesnoj jezgri. Rekla je i kako sukladno članku 6. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, uvjeti se određuju sukladno odluci o zakupu koju donosi Gradsko vijeće.

– Nekoć u Ministarstvu državne imovine i Državnim nekretninama, recimo, javni natječaj za zakup se nije mogao raspisati s ovakvim diskriminirajućim uvjetima jer su svi uvjeti navedeni u odluci o zakupu koje je donijelo nadležno ministarstvo i koji su svim ponuditeljima unaprijed poznati. Ovdje sam provjerila, u odluci dubrovačkog Gradskog vijeća stoji rečenica da mogu postojati posebni uvjeti koje određeni natječaj može sadržavati, objasnila je Đerek.

Diskriminirajući uvjeti

Rekla je kako je njoj kao pravniku iz cijele situacije jasno da je Grad rad propisivanjem diskriminirajućih uvjeta u principu išao na dogovor s nekim. Vjeruje da se u Dubrovniku već zna tko će to biti, a smatra i da bi Grad Dubrovnik trebao promijeniti oduku o zakupu.

– Ovo nije dobra praksa. Pretpostavljam da, s obzirom na visinu prihoda, jedan ili eventualno dva gospodarska subjekta mogu udovoljiti uvjetima natječaja. Rekla bih da se ovdje radi o prikrivenom namještanju propisivanjem uvjeta koje može zadovoljiti jedan ponuditelj, dakle rekla bih da se radi o pogodovanju. Uvjete natječaja nije propisalo nadležno tijelo, to jest Gradsko vijeće, tako da u ovom slučaju možemo govoriti i o tome da je odluka o zakupu protivna čl. 6. Zakona o zakupu i kupoprodaji, rekla je Đerek.

Naglasila je kako se ovakve stvari ne bi smjele događati, ali i da kako je vidjela, u većini gradova stoji odredba da se pri raspisivanju javnog natječaja mogu staviti posebni uvjeti. Rekla je kako oni u Gradu Splitu planiraju donijeti pravilnik koji tome planira stati na kraj – dakle da se donosi opći akt koji vrijedi za sve poslovne prostore koji su unaprijed poznati svim građanima i ponuditeljima na javnom natječaju, kako bi se spriječila ovakva praksa.

– Kao pravnica, smatram da se zakonima i podzakonskim aktima trebaju propisati nedvojbeni uvjeti i kriteriji javnog natječaja, bez mogućnosti diskrecijske ocjene pojedinca (u ovom slučaju gradonačelnika, koji donosi odluku o raspisivanju javnog natječaja), zaključila je Đerek.