Evo koliko će u najcrnjem scenariju rasti stambeni krediti i što vam je činiti kako biste se zaštitili

Veliku pozornost javnosti izazvala je izjava guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića. Rekao je da bi rate kredita građanima s dugoročnim kreditima odobrenima uz varijabilne kamatne stope mogle rasti od 10 do čak 20 posto.

Njegovu izjavu komentirao je čak i premijer Andrej Plenković, a Vujčić se objasio dodatno da je to najcrnji scenarij, ali scenarij kojeg ljudi moraju biti svjesni.

– Iako se ne zna točno kad će nastupiti, nitko ne dvoji da će, prije ili kasnije, početi rasti referentne kamatne stope za koje su vezani krediti, pa i mjesečni anuiteti. Što bi, primjerice, značilo povećanje Euriobora za 0,5 postotnih bodova, međubankarske stope koja se tijekom 2000-ih godina kretala od dva do iznad pet posto, da bi od 2015. godine pala ispod nule za oko 0,5 posto? Uzimajući za primjer stambeni kredit čija glavnica trenutačno iznosi 80.000 eura, preostali rok otplate 25 godina, a kamatna stopa 3,5 posto, u jednoj banci su izračunali: „anuitet bi porastao s trenutačnih 400,50 eura, na 422,50 eura”, piše Jutarnji list.

Prema podacima HNB-a 2010. godine takvih je bilo 90 posto, da bi na kraju kolovoza ove godine njihov udjel pao na 39 posto, što upućuje da su u proteklom razdoblju građani uvelike osvijestili problem iznenadnih preokreta na tržištu i nastojali ga izbjeći.

– Ovo je tema o kojoj pričamo od 2015. godine. Tada smo s bankama razgovarali o tome da počnu nuditi ljudima fiksirane kamatne stope. Došli smo u situaciju da su varijabilne pale s 90 posto 2015. na nekih 38 posto danas. Stambeni krediti, samo desetak posto je uz varijabilnu stopu, a većina ih ima zaštitu za cijelo razdoblje. Ranjivost stanovništva puno je manja nego što je bila prije pet-šest godina, pojasnio je guverner za N1.

Strategija zaštite ovisi o situaciji i pojedinim potrošačima

Iz HNB-a poručuju za Jutarnji da je uz NRS (Nacionalna referentna stopa) vezano oko dvije trećine kredita odobrenih uz varijabilnu kamatnu stopu ili uz fiksnu u razdoblju kraćem od dospijeća. Prosječna kamatna stopa koju bankarski sektor plaća za kreditne izvore (depoziti fizičkih i pravnih osoba) na domaćem tržištu – osjetljiv na poremećaje u domaćem gospodarstvu, „ali se eventualno zaoštravanje uvjeta financiranja na inozemnom tržištu prenosi sporije od EURIBORA, što može dodatno zaštiti dužnike u takvom scenariju“.

Iako načelno vrijedi pravilo da se potrošači od promjene kamatnih stopa mogu zaštiti ugovaranjem fiksne kamatne stope, neki potrošači i nisu bili sretni takvom odlukom jer su shvatili da su to učinili „prerano“, da su kamate nastavile i dalje padati. Stoga i u HNB-u napominju da opravdanost takve strategije zaštite „ovisi o situaciji i sklonostima svakog pojedinog potrošača“, pišu iz Jutarnjeg lista.

Imajući u vidu recentne inflatorne pritiske, Alen Kovač, direktora Sektora za ekonomska istraživanja u Erste banci kaže za Jutarnji da se logičnim nameće pitanje mogućeg rasta kamatnih stopa, ali prema trenutačnim pokazateljima i procjenama, smatra da ove i sljedeće godine rast nije izgledan.