Hrvatskoj je željeznica bolna točka, od 2.617 km uopće je elektrificirano manje od 40 posto

Nije nepoznanica da Hrvatska ima problem sa željezničkom mrežom. Iako ovdje postoji željeznica preko stoljeća i pol, njen potencijal definitivno se ne iskorištava – ni blizu. Istovremeno, još početkom 21. stoljeća punom parom su se sređivale ceste, a odnedavno se ulaže i u zračne luke, dok vlakovi i dalje ostaju prilično zanemareni. Najavljena su dosad najveća ulaganja u željezničke pruge diljem Hrvatske, a na nekim dionicama se već radi. Stručnjaci su se 20. rujna okupili u Berislavićevoj 6 kako bi raspravili zašto željeznica dugo nije bila prioritet i na što se prvo vrijedi usmjeriti.

Dana 20. rujna 2024. godine u 12 sati na adresi Berislavićeva ulica 6, u zgradi Hrvatskog inženjerskog saveza okupili su se stručnjaci kako bi povodom 8. Dana otvorenih vrata Društva građevinskih inženjera Zagreb pronašli i objasnili bolne točke Hrvatske željeznice. Na četiri predavanja koja su održali redom inženjeri građevinarstva Tomislav Mihotić, Stjepan Lakušić, Danijel Bicak te inženjer prometa i umirovljeni član Uprave HŽ Infrastrukture Marko Car, izlagalo se o temi trenutnog stanja željezničke infrastrukture u Hrvatskoj.

Ceste se grade punom parom

Prije svega, Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture pričao je o glavnim infrastrukturnim projektima na prostoru Republike Hrvatske. Isprva je istaknuo ključne promete izgradnje cesta koji su velikim dijelom dovršeni ili se trenutno grade. Iščekuju se, napomenuo je, nove dionice Multimodalne platforme aglomeracije Split, a govorio je i o gorućoj temi – vezama južne Dalmacije, prije svega pristupne ceste Pelješkom mostu, konkretno nastavku prema Dubrovniku.

Uslijed iščekivanja završetka Mosta Gradiška i spoja na autocestu A3, autoceste između Zagreba i Siska koja bi trebala biti puštena u promet, te Jadransko-jonskog koridora, u sklopu kojega se radi na autocesti između Križišća i Žute Lokve, dok ukupna vrijednost značajnijih projekata doseže vrijednost od 3,825 milijardi eura, upozorio je Mihotić – istom ažurnosti ne radi se na hrvatskoj željezničkoj infrastrukturi. Štoviše, od ukupno 2.617 kilometara željeznice u Hrvatskoj, prema podacima je elektrificirano 38 posto, dok su samo 11 posto dvotračne pruge.

Je li se i gdje pogriješilo?

Hrvatsku tako čeka ozbiljno unaprjeđenje željeznice. U tijeku je projektiranje ukupno 466 kilometara, vrijedno 4,471 milijuna eura, dok se za ukupno 57 kilometara željeznice spremaju radovi od 550 milijuna eura, a na 277 kilometara radovi vrijedni 1,135 milijuna već traju. Potom je rektor Lakušić održao predavanje o željeznici, krećući od pitanja je li se i kada u cijelom procesu pogriješilo pa je zbog toga željeznička mreža u Hrvatskoj vremenom sporo napredovala.

– Projekt tih natječaja jesu referencije koje su tražene u iznosu 1:1 u odnosu na predviđenu vrijednost investicije. Takvim zahtjevima samostalno nije mogla zadovoljiti nijedna hrvatska tvrtka koja se bavi projektiranjem željeznica, već je morala tražiti inozemnog partnera, rekao je Lakušić za Željeznice 21 prije više od desetljeća, a i dalje stoji pri ovoj tvrdnji smatrajući isti problem jednim od glavnih problema koje usporavaju unaprjeđivanje željezničke mreže u Hrvatskoj.

Od preostalih potencijalnih problema ukazao je i na nedovoljan broj spremnih projekata iz sektora željeznice, nerealne rokove za projektiranje, nepostojanje uvjetovanih općih tehničkih uvjeta, nepostojanje sankcioniranja neodgovornog rada i druge razloge. Željeznica, zaključio je, traži specifična znanja koja se stječu godinama – dok je kao rješenje predložio krovni konzalting.

U idućem predavanju, Marko Car istaknuo je sve potrebne promjene na željeznici kako bi mogao profunkcionirati ‘Prsten oko Zagreba’, koji se sastoji u redefiniranju željezničkog čvora oko Zagreba, objašnjavajući koje bi sve željezničke dionice novi koncept uključivao. Na kraju se uključio i Bicak, do u detalje otvorivši temu željezničkih investicijskih projekata financiranih fondovima Europske unije.

Ovdje doznajte više o planu vraćanja željeznica u zadarsko zaleđe.