U Hrvatskoj raste plin za 25 posto? EU priprema veliki zeleni potez

Prema novoj strategiji Europske komisije plin za grijanje kućanstava poskupjet će za 25 posto zbog čega će u domovima koji se griju na ovu sirovinu doći do itekakvog rasta mjesečnih računa. Kako navode iz Bruxellesa poskupljenje se provodi s ciljem spašavanja klime, što posebno odjekuje s obzirom na velike poplave koje su proteklih dana zahvatile velik dio Europe.

Hrvatska kućanstva koja se griju na plin porast cijena ove sirovine osjetit će najkasnije do 2026. godine.

Europska komisija zadala je novi rok za spašavanje klime, a ovoga puta odnosi se na povećanje cijena plina za grijanje, odnosno uvođenje rente za grijanje na stakleničke plinove. Ovaj scenariju iz Bruxellesa su predstavili u sklopu nedavno objavljene energetske strategije Europske komisije “Fit for 55”.

Odluke Europske komisije u javnosti odjekuju posebnom jačinom s obzirom na velike poplave koje su u posljednjih nekoliko dana zahvatile velik dio europskih zemalja, a nisu zaobišle ni Hrvatsku.

S pet centa na deset

Nova strategija Europske komisije za cilj ima ubrzano izbacivanje fosilnih goriva ne samo iz prometa i gospodarstva, već i iz zgradarstva koje je, što je manje poznato, jedan od najvećih “pošiljatelja” CO2 u atmosferu pa samim tim i zagađivača.

– Ideja Europske unije je ukinuti sasvim grijanje na plin do 2050. i u tom smjeru ide prijedlog Europske komisije, a planiran se da će stupiti na snagu 2026., navodi Neven Duić s Katedre za energetska postrojenja i energetiku zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, za Novac.hr.

Povećanje cijena prirodnog plina zbog uvođenja obveze plaćanja emisija ugljikovog dioksida, potvrđuje Duić, odnosi se na one potrošače koji trenutno nemaju tu obvezu, a u ovom slučaju to su ona kućanstva koja imaju plinske bojlere.

Kao dio spomenute strategije ”Fit for 55” naveden je i izračun Europske komisije o potrebi povećanja cijene prirodnog plina za 25 posto za hrvatske potrošače koji se griju na plin, a nalazi se u prijedlogu  izmjena pravila trgovanja dozvolama za emisije ispuštanja štetnih plinova u atmosferu. Prema navedenom izračunu hrvatski građani trenutno plaćaju grijanje pet centa po kilovatsatu, a ubuduće će plaćati gotovo deset.

– Kad je u pitanju povećanje cijene prirodnog plina za male potrošače ili građane koje se iznosi u spomenutome prijedlogu Europske komisije, ono je pravljeno na bazi cijene od 48 eura za tonu emisije CO2. S druge strane, cijena emisijske jedinice CO2 trenutačno je 57 eura, no cijena u nastupajućem razdoblju može biti niža, ali i viša od sadašnje, pojašnjava Duić.

Zabrana plinskih bojlera

Svoje viđenje smjera u kojem idu odredbe o zaštiti klime dao je i ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Julije Domac napominjući pritom da su neke europske zemlje već zabranile ugradnju plinskih kondenzacijskih bojlera u nove zgrade ili snažno potiču njihovu zamjenu drugim izvorima energije.

– Uključivanje emisija stakleničkih plinova iz sektora cestovnog transporta i zgradarstva povećat će cijenu energije te samim time i izdatke za energiju za sva kućanstva, neovisno o njihovu dohotku. Budući da u kućanstvima s nižim dohotkom, troškovi za energiju čine veliku stavku kućnog budžeta, to će se poskupljenje više negativno odraziti upravo na siromašna kućanstva. Tog su problema svjesni i u Europskoj komisiji pa se pripremaju mehanizmi koji bi i taj problem trebali ublažiti, dodaje Domac za Novac.hr.

S obzirom na navedene odredbe i izračune Hrvatska bi trebala pripaziti na pojavu energetskog siromaštva te ju pokušati spriječiti. Podatak koji može privremeno utješiti je da Hrvatska nije na popisu zemalja u kojima se planira najveći udar na potrošače, a među kojima su Mađarska i Rumunjska u kojima će cijene rasti i više od 30 posto.