O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

Društveni centar Rojc | foto: Bauštela.hr
Društveni centar Rojc, smješten u blizini parka Montezaro u centru Pule, dobio je ime po Karlu Rojcu, revolucionaru iz Drugog svjetskog rata. Ova grandiozna zgrada, koja je jedna od najvećih i najpoznatijih u Puli, sada kreće u zasluženu obnovu. Raspisan je natječaj za izvođača radova vrijednosti 4.740.000 eura, a osim energetske obnove, planira se i ugradnja vanjskog dizala nosivosti 630 kilograma.
Centar okružuju zelene površine. Zdanje, izgrađeno još krajem 19. stoljeća, 1870. godine, podignuto je za Austro-ugarske monarhije, a prva namjena objekta bila je ona vojne škole. Tu namjenu centar je zadržao kroz različita društvena uređenja, točnije, za vrijeme Monarhije, Italije pa onda i Jugoslavije, sve do 1976. godine, o čemu smo pisali ovdje.
Iste godine, zgrada kreće biti korištena kao vojarna, a 1991. godine, Jugoslavenska narodna armija koja je koristila prostore zgrade, napušta ih. Zgrada tako početkom 1990-ih godina postaje utočište ratnim izbjeglicama, a potom kasnih devedesetih, nakon što ju izbjeglice napuštaju, u Rojc ulaze prvi squatteri i organizacije civilnog društva.
To razdoblje označava i početak korištenja velebnog zdanja na način koji se nastavlja do danas. Vrlo brzo, Grad Pula odlučuje formalizirati novonastalu situaciju pa se 1999. potpisuju prvi ugovori o korištenju prostora Rojca, navedeno je na stranici Društvenog centra.

Društveni centar Rojc u Puli | foto: Bauštela.hr/Canva
Projekt obnove zgrade Društvenog centra Karlo Rojc u Puli usmjeren je na poboljšanje energetske učinkovitosti te smanjenje negativnog utjecaja na okoliš. Nevjerojatno zvuči da zgrada ima površinu od 17.413,37 kvadrata i prostire se kroz suteren, prizemlje i šest katova. U vlasništvu je Grada Pule i koristi se za razne udruge i zajedničke prostore. Unatoč svojim povijesnim vrijednostima, postojeći energetski pregled pokazuje neusklađenost zgrade s propisima o energetskoj učinkovitosti. Vanjski zidovi zgrade nisu izolirani, a koristi se električna energija za grijanje i hlađenje putem klima uređaja i električnih grijalica. Također, topla voda se priprema pomoću električnih bojlera.
Građevinski materijali korišteni za izgradnju uključuju pune cigle, kamen, beton i armiranobetonske ploče, dok je stolarija djelomično zamijenjena PVC prozorima s dvostrukim staklom. Međutim, preostala stolarija i vrata još uvijek su drveni, čime se smanjuje energetska učinkovitost zgrade. Uz to, zgrada nije optimizirana za smanjenje energetske potrošnje i emisije stakleničkih plinova.
Na temelju tih uočenih nedostataka, projekt predlaže niz mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti. Ključne mjere uključuju ugradnju dodatnih toplinskih izolacija na vanjske zidove, što bi smanjilo gubitke topline, kao i modernizaciju sustava grijanja i hlađenja kako bi se prešlo na ekološki prihvatljivije opcije, poput sustava koji koristi obnovljive izvore energije.
Također, predlaže se ugradnja energetski učinkovitijih prozora i vrata, koji će dodatno poboljšati toplinsku zaštitu zgrade. Osim toga, projekt predviđa implementaciju sustava za iskorištavanje sunčeve energije putem fotonaponskih panela na krovu, čime bi se smanjila ovisnost o električnoj energiji iz fosilnih izvora. Cilj je stvoriti energetski učinkovitiju, održivu i ekološki prihvatljivu zgradu koja će služiti kao model za buduće projekte obnove u urbanim sredinama.

Društveni centar Rojc | foto: Bauštela.hr
Obnovljena zgrada projektirana je prema načelima održivosti okoliša, smanjujući negativne utjecaje na okoliš izborom ekoloških građevinskih materijala, učinkovite toplinske izolacije, stolarije i sustava grijanja. Ovim se poboljšavaju energetske performanse zgrade, smanjuje potrošnja energije, omogućava autonomija energije, financijska ušteda i smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Postavljanjem parkirališta za bicikle potiče se održiva urbana mobilnost, smanjuje upotreba osobnih vozila, smanjuje zagađenje i buke, te povećava socijalna inkluzija stanovništva. Zgrada jamči visoku kvalitetu života i zdravlje svojih stanovnika, uključujući dobru kvalitetu zraka i vode, te zaštitu od elektromagnetskih polja i vlage.
Zelena infrastruktura u urbanim područjima doprinosi održivosti, očuvanju i obnovi prirodnih resursa, poboljšanju kvalitete zraka, vode i tla te smanjenju zagađenja. U gradskim područjima smanjuje se toplinski otok i potrošnja energije za hlađenje, a uvođenjem zelenih krovova i zidova ostvaruje se ušteda.
Na parceli investitora obnovit će se zelena površina, ukloniti suho drveće te posaditi voćke poput jabuka, šljiva, krušaka i višanja. Također, postavit će se fotonaponski moduli na ravni krov zgrade, čime će se omogućiti održivo snabdijevanje energijom putem sunčevih panela. Pula će dobiti zanimljivu zgradu u kojoj će biti objedinjene sve hitne službe. Više o tome pročitajte ovdje.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Kreće val uređenja plaža na jugu Hrvatske: Ronioci će pod morem imati pune ruke posla
Plaže treba redovito održavati. Novi val radova kojima će se povećati kvaliteta kupališta pred novu turističku sezonu planira se i u Dubrovniku.
10:21 17 h 25.04.2026
Jedna nadbiskupija u Slavoniji ostala je bez 13.000 hektara zemlje, šuma i zgrada. Vlada RH upravo je donijela odluku o zamjenskim kvadratima.
10:19 17 h 25.04.2026
Radi poboljšanja kvalitete prometa, državna cesta DC76 treba alternativu. Nakon odbijanja žalbe koju je podnio ZG-Projekt kreće projektiranje 20 km.
10:18 17 h 25.04.2026
Svugdje u Hrvatskoj fali stanova za mlade: U ovoj županiji traže se i zbog brakova i zbog razvoda
U jednoj županiji u Hrvatskoj stanovi se traže i zbog razvoda i zbog brakova. Koliko jeftinih kvadrata treba za mlade obitelji pokazat će studija.
10:18 17 h 25.04.2026
Povratak građevinskog diva: Tehnika dobila ogroman posao blizu Zagreba, gradit će nove bazene
Novo kupalište u Sisku gradit će se na lokaciji koja je nekima kontroverzna. Milijunsko gradilište bilo bi između starog lječilišta i poznatog jezera.
15:15 1 d 24.04.2026
Novi pothodnik zamijenio bi opasni prelazak preko pruge. Na kobnom prijelazu prije nešto više od godinu dana tragično je stradao 14-godišnjak.
15:10 1 d 24.04.2026
Hrvatska dobiva još jednu obilaznicu: Na trasi će biti 3 rotora i 2 kilometarska vijadukta
U kombinaciji s postojećim i planiranim prometnicama, uključujući autocestu A3, obilaznica će omogućiti učinkovitije povezivanje regionalnih pravaca.
12:40 1 d 24.04.2026