MUP nam otkrio: Sve više stranaca radi u Hrvatskoj, a doznajemo iz kojih država i na kojim poslovima

Iz Ministarstva unutarnjih poslova za portal Bauštela.hr potvrdili su kako je posljednjih godina primijećen porast broja izdanih dozvola za boravak i rad stranim državljanima. Najviše ih je iz Bosne i Hercegovine i to na poslovima visokogradnje.

S obzirom na to da Hrvati već godinama odlaze trbuhom za kruhom izvan Lijepe naše, već neko vrijeme je tržište rada u Hrvatskoj (očekivano) ozbiljno poremećeno i pod teretom zbog nedostatka radne snage. Prema statistikama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje među najtraženijim zanimanjima za koje je izdato pozitivno mišljenje u vremenskom periodu od siječnja do kolovoza 2022. godine, su upravo ona koja se tiču građevinarstva.

Među njima je najviše radnika visokogradnje (6.476), potom slijede zidari (5.194), radnici niskogradnje (3.359), tesari (3.299), bravari (2.265), zavarivači (2.231), fasaderi (2.161), armirači (1.757), elektroinstalateri (1.727) te monteri građevinskih elemenata (1.645). Iz Ministarstva unutarnjih poslova za portal Bauštela.hr potvrdili su kako je posljednjih godina primijećen porast broja izdanih dozvola za boravak i rad. Tako su, primjerice, u 2019. godini izdane 72.523 takve dozvole, u 2020. godini 66.655, a u prošloj godini je ta brojka porasla na 81.995 dozvola.

Ove godine, i to samo do 31. srpnja, izdano je 77.205 dozvola. Od toga je 48.167 za novo zapošljavanje, 14.294 za produljenje dozvola, te 14.744 za sezonsko zapošljavanje. To znači da je u samo posljednja tri mjeseca takve dozvole zatražilo 25.689 stranaca.

Osim toga, prema podacima kojima trenutno raspolaže MUP, a što se tiče državljanstava stranaca kojima su izdane dozvole za boravak i rad, najveći broj ove godine izdan je državljanima: Bosne i Hercegovine (23.799), Srbije (13.764), Sjeverne Makedonije (7.468), Nepala (7.141) te Kosova (5.407). Vezano za djelatnosti u kojima najviše rade strani državljani, tu svakako prednjači graditeljstvo (29.702), a slijedi ugostiteljstvo i turizam (26.211), industrija (9.467), promet i veze (3.765), te  poljoprivreda i ribarstvo (1.678).

Iz podataka koje smo dobili od Ministarstva unutarnjih poslova, a vezano za produljene dozvola, ogromna je brojčana razlika među djelatnostima. Tako ih je u graditeljstvu produljeno 8.517 dočim je u ugostiteljstvu i turizmu produljeno 1.138, a u trgovini samo 355.

– Do 1. siječnja 2021. godine, dozvole za boravak i rad državljanima trećih zemalja izdavale su se temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o godišnjoj kvoti dozvola za zapošljavanje stranaca te izvan godišnje kvote. Međutim, novim Zakonom o strancima, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. godine, propisano je da Vlada Republike Hrvatske više ne donosi Odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca, naglašavaju iz Ministarstva unutarnjih poslova.

Naime, novim Zakonom o strancima, sustav odobrenja dozvola za boravak i rad na temelju godišnje kvote i izvan godišnje kvote, zamijenjen je tako što se dozvole za boravak i rad mogu izdati na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili bez mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Novim modelom zapošljavanja državljana trećih zemalja svrha je utvrditi je li moguć pronalazak radne snage na domaćem tržištu rada. Zato se poslodavci prvo moraju obratiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, koji će najduže u roku od 15 dana, provesti test tržišta rada odnosno utvrditi mogu li se radnici naći na hrvatskom tržištu.

U slučaju nepronalaženja domaće radne snage, poslodavac podnosi zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za određenog stranca. Potom Hrvatski zavod za zapošljavanje, na temelju podnesenog zahtjeva, izdaje mišljenje ispunjava li poslodavac uvjete za zapošljavanjem strane radne snage.

Nadležna policijska uprava, odnosno postaja, izdaje dozvolu za boravak i rad, uz pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Uvjet je da taj stranac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela, da nije prijetnja javnom poretku, nacionalnoj sigurnosti ili javnom zdravlju, da nema zabranu ulaska i boravaka u Republici Hrvatskoj ili izdano upozorenje u Schengenskom  informacijskom sustavu u svrhu zabrane ulaska.