Nova tramvajska pruga i zelena avenija: Nakon Sarajevske i Heinzelove, Zagreb je korak bliže velikom projektu
Uz Sarajevsku i Heinzelovu, kao i najavljene produžetke tramvajske pruge do kampusa Borongaj te od produžene Vatikanske ulice do Horvaćanske ceste, naš glavni grad bi trebao dobiti još jedan važan infrastrukturni zahvat. Grad Zagreb planira produljenje Ulice Črnomerec i Fallerovog šetališta, uz koje je predviđen i produžetak tramvajske pruge s okretišta na Ljubljanici. Projekt je sada korak bliže realizaciji, ali i ishođenju lokacijske dozvole. Evo što smo doznali.
U planu još jedan produžetak ulice i tramvajske pruge. Može biti i korak ka izgradnji novog mosta | Foto: EOJN, Canva
I ptice na grani znaju da bi, nakon Sarajevske, Heinzelove, produžetka tramvajske pruge od Kampusa Borongaj te produžetka Vatikanske do Horvaćanske, Zagreb trebao dobiti još jedan važan prometni i tramvajski koridor. Riječ je o produžetku Ulice Črnomerec, odnosno Zaprešićke ulice, te produženju Fallerovog šetališta do budućeg Jarunskog mosta.
Grad Zagreb je još ranije u javnoj nabavi tražio izvođača za izradu idejnog projekta i ishođenje lokacijske dozvole za produženu Ulicu Črnomerec, na potezu od Ulice kralja Tomislava do budućeg pješačko-biciklističkog mosta. Sada je i izabran izvođač, a posao vrijedan 90.000 eura povjeren je tvrtki Rencon.
Bit će to svojevrsna zelena avenija duga oko tri i pol kilometra, prvenstveno namijenjena pješacima i biciklistima. Protezat će se uz Fallerovo šetalište i potok Črnomerec, a projektom je predviđeno i uvođenje tramvajske linije koja će povezivati Remizu na Trešnjevci s Horvaćanskom cestom.
Duž cijele trase, u razmacima od nekoliko stotina metara, planiraju se klupe i odmorišta, punionice za električne bicikle te servisni minipunktovi, dok će se uz potok urediti prostori za rekreaciju i vježbanje na otvorenom. Na taj je način zamišljeno produljenje Ulice Črnomerec, koja je već u ranijim verzijama Generalnog urbanističkog plana (GUP) bila predviđena na potezu od Ilice do savskog nasipa.
Staza do budućeg savskog mosta
U projektnoj dokumentaciji navodi se da bi se zahvat izveo u smjeru sjever – jug, s glavnim ciljem uspostave cjelovite pješačke, a dijelom i tramvajske infrastrukture na tom potezu. Za pješake bi trebalo isplanirati staze ondje gdje ih trenutno nema te razmotriti obostrano vođenje pješačkih staza uz uređena korita potoka.
Što se tiče biciklističke infrastrukture, planiraju se punionice za električne bicikle te rampe na raskrižjima s postojećim prometnicama. Već sada postoji djelomično izgrađeni koridor s elementima kolnih prometnica i pješačkih staza, kao i pojedini elementi stajališta javnog prijevoza, no trenutačno nema tramvajske ni biciklističke infrastrukture, zbog čega će upravo na tom dijelu biti najviše zahvata.
Tramvaj | Foto: Ramona Ščuric, srednja.hr
Tramvaj do Horvaćanske
Uz elemente za pješake i bicikliste, idejno rješenje uključuje i novi produžetak tramvajske pruge. Prema grafičkom prikazu, planirani potez vodi od tramvajskog terminala na Ljubljanici do Horvaćanske ceste.
U projektnom zadatku stoji kako tramvajsku prugu treba planirati na dijelu koridora od postojećeg okretišta tramvaja Ljubljanica u Ozaljskoj ulici do Horvaćanske ceste. Tramvaj bi na Ljubljanici krenuo duž Ozaljske ulice prema Fallerovom šetalištu, a zatim nastavio prema jugu. Zamisao mora uključiti i mogućnost kasnijeg proširenja tramvajske pruge prema sjeveru, duž Fallerovog šetališta.
Sve planirane zahvate potrebno je uskladiti sa ZET-om i Sektorom za ceste, među ostalim i radi utvrđivanja potrebe za rekonstrukcijom postojećeg okretišta. Na raskrižju s Horvaćanskom cestom mora se omogućiti kretanje tramvaja u svim smjerovima, uz i preko Horvaćanske ceste, a rješenje treba predvidjeti i mogućnost kasnijeg širenja pruge prema jugu.
Treba utvrditi nova stajališta
Idejno rješenje mora obuhvatiti i planiranje tramvajskih stajališta. Predviđa se novo stajalište na raskrižju sa Zagrebačkom avenijom, razmatranje dodatnih stajališta između Zagrebačke avenije i Horvaćanske ceste te analiza postojećih stajališta na samom raskrižju s Horvaćanskom. Moguće je i izmještanje postojećih stajališta nakon raskrižja, no konačna rješenja tek će se definirati.
Preporučuje se planiranje tramvajske pruge na zelenoj podlozi, dok je u zonama semaforiziranih raskrižja potrebno osigurati prioritetni prolazak tramvaja. Rješenja trebaju ponuditi najmanji mogući broj kolizija s motornim prometom, zaključuje se u projektnom zadatku.
