Poslodavci u blokadi više neće moći zapošljavati strance, a oni će morat dobro naučiti hrvatski
Vlada je u saborsku proceduru uputila Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, kojim se uvode stroža pravila za zapošljavanje stranih radnika i jača kontrola poslodavaca. Cilj izmjena je zaštita stranih radnika, smanjenje zlouporaba i očuvanje ravnoteže na domaćem tržištu rada. Novi zakon predviđa strože financijske uvjete za poslodavce, uključujući zabranu zapošljavanja stranaca onima s dugotrajno blokiranim računima. Istodobno se povećavaju zahtjevi za dokazivanje stabilnog poslovanja i udjela domaćih radnika. Iz Vlade poručuju da se time želi osigurati odgovornije zapošljavanje i dugoročna održivost sustava.
građevinci | foto: Freepik
Vlada Republike Hrvatske uputila je u zakonodavnu proceduru Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, kojim se nastoji odgovoriti na rastuće potrebe domaćeg tržišta rada, ali i na obveze koje proizlaze iz europskog zakonodavstva. Izmjene su rezultat usklađivanja s Direktivom o jedinstvenom postupku obrade zahtjeva za izdavanje jedinstvene dozvole boravka i rada te s novim Paktom o azilu i migracijama Europske unije. Naime, novi europski okvir uvodi zajednička pravila upravljanja migracijama i jača sustav azila, uz mogućnost fleksibilne primjene na nacionalnoj razini.
U pozadini zakonskih promjena činjenica je da se Hrvatska posljednjih godina oslanja na stranu radnu snagu, osobito u građevinarstvu, iz čega je proizašla potreba za jasnijim pravilima, većom kontrolom i boljom zaštitom stranih radnika. Predložene zakonske izmjene nastoje objediniti sigurnosne, gospodarske i socijalne ciljeve, a Vlada poručuje da je cilj učinkovitiji, pravedniji i održiv sustav upravljanja migracijama.
Morat će naučiti hrvatski
Jedna od značajnijih novina odnosi se na jačanje integracije stranih radnika kroz učenje hrvatskog jezika. Predloženo je uvođenje obveze polaganja ispita iz hrvatskog jezika na razini A1.1 nakon godinu dana boravka u Hrvatskoj, kao uvjeta za produljenje dozvole za boravak i rad.
Time se želi olakšati uključivanje stranih radnika u društvo i radnu sredinu. Istodobno se dodatno liberalizira tržište rada za strane državljane. Omogućava se i promjena svih zanimanja kod istog poslodavca, a ne samo deficitarnih, uz provedbu testa tržišta rada.
Naime, strani radnici moći će promijeniti poslodavca već nakon šest mjeseci rada bez izdavanja nove dozvole. Međutim, uvode se i jasnija pravila za dozvole izdane za deficitarna zanimanja, koje će vrijediti isključivo na područjima gdje je takav deficit službeno utvrđen. Na taj se način želi spriječiti zlouporaba sustava i osigurati ravnomjernija raspodjela radne snage.
Gradilište | foto: Freepik
Produženje rokova i veća pravna sigurnost
Izmjene Zakona donose i niz novosti koje izravno utječu na pravnu sigurnost stranih radnika. Rok za donošenje odluke o izdavanju dozvole za boravak i rad produžuje se na 90 dana, čime se nadležnim tijelima omogućuje temeljitija obrada zahtjeva. Također se produljuje dopušteno razdoblje nezaposlenosti za strane radnike tijekom važenja dozvole.
Umjesto dosadašnjih kraćih rokova, nezaposlenost će biti dopuštena do tri mjeseca, odnosno do šest mjeseci za radnike koji dozvolu imaju dulje od dvije godine. Time se stranim radnicima omogućuje veća stabilnost u slučaju gubitka posla.
Zakon predviđa i produženje roka za prijavu boravišta s tri na 15 dana. Ove izmjene trebale bi smanjiti administrativni pritisak i na radnike i na institucije. Ministarstvo smatra da se time dodatno jača pravna predvidivost sustava.
Stroži kriteriji za poslodavce
Zaoštravaju se uvjeti za poslodavce kada je u pitanju zapošljavanje stranih radnika. Tako, poslodavci s blokiranim računom dulje od 30 dana neće moći zapošljavati strane radnike.
Također, financijsku stabilnost adekvatnu za zapošljavanje stranaca dokazivat će se kroz priljev sredstava u posljednjih 12 mjeseci. Propisani su i minimalni iznosi prihoda koji su osnovni uvjet za zapošljavanje stranaca, te sada iznose 100.000 eura za pravne i 40.000 eura za fizičke osobe. Povećava se i omjer domaćih radnika potrebnih za pozitivno mišljenje HZZ-a, čime se nastoji zaštititi domaće tržište rada.
radnici na gradilištu | foto: PEXEL
Sezonski rad i studiranje
Značajne promjene uvode se i u području sezonskog zapošljavanja. Dozvole za sezonski rad, koje su se ranije izdavale na razdoblje do jedne godine, prema novom prijedlogu moći će vrijediti do tri godine ako se radi o istom radniku i istom poslodavcu. Sezonski radnik s takvom dozvolom moći će raditi do 90 dana u kalendarskoj godini ili do devet mjeseci godišnje.
Privremeni boravak u svrhu studiranja produžuje se s jedne na tri godine, čime se Hrvatska dodatno otvara međunarodnim studentima.
Brzi odgovor na potrebe tržišta rada
Jedan od temeljnih ciljeva izmjena Zakona o strancima jest omogućiti brži i učinkovitiji odgovor na potrebe tržišta rada. Predloženim rješenjima nastoji se administrativno rasteretiti postupak izdavanja dozvola za boravak i rad, ali i osigurati bolja kontrola cijelog sustava.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je kako se uvodi mogućnost provođenja dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama Europske unije. Uz to se propisuje nezavisni mehanizam za praćenje poštivanja temeljnih prava u postupcima dubinske provjere i odlučivanja o azilu na granici.
Za državljane trećih zemalja kojima je azil odbijen predviđa se i poseban postupak povratka na granici. Ističe se kako su ove mjere dio su šireg europskog sigurnosnog pristupa migracijama. Cilj im je osigurati zakonitost postupanja, ali i zaštitu osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita.
