Snaga Sibira 2: Ugovoren mega projekt gradnje plinovoda kojim Rusija smanjuje ovisnost od Europi
Rusija i Kina su se tijekom posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Kini dogovorile o napretku u izgradnji novog plinovoda, priopćio je Gazprom, ističući rastuće ekonomske i energetske veze između dviju zemalja. Sporazum bi produbio energetske mogućnosti Pekinga, a istovremeno smanjio ovisnost o uvozu ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Sjedinjenih Država. Dok bi Rusija ovim potezom dobila alternativu sve više energetski neovisnoj Europi.
opskrba plinom | Pixabay
Aleksej Miller, izvršni direktor Gazproma, najveće energetske tvrtke u Rusiji, potvrdio je da je potpisan pravno obvezujući memorandum o razvoju plinovoda. Dugo planirani plinovod Snaga Sibira 2 mogao bi godišnje prenositi dodatnih 50 milijardi kubičnih metara (bcm) plina iz ruskih arktičkih polja Jamal do Kine preko Mongolije.
Miller je istaknuo i da bi se isporuke putem postojećeg plinovoda Snaga Sibira iz istočnog Sibira u Kinu povećale na 44 milijarde kubičnih metara godišnje, u odnosu na 38 milijardi kubičnih metara, piše aljazeera.com.
Svima dobro
Sporazum bi produbio energetske mogućnosti Kine, a istovremeno smanjio ovisnost o uvozu ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Sjedinjenih Država. Dok bi Rusija ovim potezom dobila alternativu sve više energetski neovisnoj Europi.
Treba reći da je ova objava je uslijedila nakon sastanaka visokog profila između kineskog predsjednika Xi Jinpinga i predsjednika Putina tijekom kojih je ruski čelnik pozdravio ‘neviđene veze’ s Pekingom.
cijevi u postrojenju | foto: Freepik
Snaga Sibira
Rusija i Kina potpisale su 2014. plinski ugovor vrijedan 400 milijardi dolara na razdoblje od 30 godina, čime je osigurana financijska isplativost izgradnje plinovoda Snaga Sibira. Radovi su službeno započeli 1. rujna 2014. u Jakutsku, uz nazočnost ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog potpredsjednika vlade Zhang Gaolija. Samo godinu dana kasnije, u Kini je počela gradnja spojnog dijela plinovoda.
Daljnji ključni korak u realizaciji projekta bio je 4. rujna 2016., kada su predsjednik Gazproma Aleksej Miller i čelnik China National Petroleum Corporationa Wang Yilin potpisali sporazum o izgradnji podzemnog prijelaza ispod rijeke Amur. Dva tunela ispod rijeke dovršila je China Petroleum Pipeline u ožujku 2019.
Paralelno s tim radovima, 2017. godine započela je izgradnja kompresorske stanice Atamanskaja (Zejskaja). Ona i stanica Čajandinskaja završene su 2019., a plan je bio da do 2022. u pogon uđu sve planirane kompresorske stanice.
Koliko kubika
U listopadu 2019. plinovod je prvi put napunjen plinom, dok su redovite isporuke Kini počele 2. prosinca iste godine. Tijekom 2020. Kina je putem Snage Sibira uvezla 4,1 milijardu kubičnih metara prirodnog plina iz Rusije. Prema planovima, taj bi se iznos trebao povećati na 38 milijardi kubičnih metara do 2023. godine.
Do prosinca 2024. Kina je dovršila izgradnju cijelog plinovoda na svojoj strani. Nakon što je projekt u potpunosti završen, ruski državni plinski div Gazprom objavio je da su dnevne isporuke Kini već premašile maksimalne ugovorne obveze.
Ovim projektom Rusija i Kina dodatno su učvrstile energetsko partnerstvo, dok Snaga Sibira danas predstavlja jedan od ključnih simbola suradnje dviju država u strateškom sektoru prirodnog plina.
Doznajte ovdje sve o velikom projektu kod susjeda koji je uključio zanimljivu reciklažu građevinskog materijala.
