Novosti Galerija: Vjesnik ostao bez prozora, sve se priprema za rušenje

Galerija: Vjesnik ostao bez prozora, sve se priprema za rušenje

Tri mjeseca nakon velikog požara Vjesnikov neboder ostao je bez prozora. Sve se polako priprema za njegovo uklanjanje.

Više od tri mjeseca prošlo je od velikog požara koji je progutao Vjesnikov neboder, a na samoj zgradi sada su vidljivi i prvi konkretni zahvati. Neboder je ostao bez prozora, a uz zgradu je postavljena i dizalica, odnosno radna platforma koja bi, prema svemu sudeći, trebala služiti za uklanjanje fasade. Iako se na lokaciji provode različiti pripremni radovi, uklanjanje same zgrade još uvijek nije započelo.

Razlog uklanjanja prozora prilično je jednostavan - staklo predstavlja opasnost za sigurnost radnika koji rade na objektu, ali i za kasnije radove na rušenju. U međuvremenu, južna kolnička traka Slavonske avenije i dalje je zatvorena, pa promet ondje funkcionira preko privremene premosnice postavljene nakon požara.

Ugovor za rušenje dobila tvrtka Eurco

Podsjetimo, posao projektiranja i uklanjanja Vjesnikova nebodera dobila je tvrtka Eurco iz Vinkovaca, s kojom je država potpisala ugovor vrijedan 4,22 milijuna eura bez PDV-a. Potpisivanje ugovora uslijedilo je vrlo brzo nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) 13. veljače 2026. odbila dvije žalbe podnesene na izbor izvođača.

Zanimljivo je da je vijest o potpisivanju ugovora stigla svega nekoliko dana nakon objave te odluke. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je da će radovi započeti čim projekt uklanjanja bude dovršen i usklađen sa svim stručnim normama.

Ministar Branko Bačić još je početkom godine naglasio kako metoda rušenja neće biti konačno određena prije izrade projekta. Ipak, u javnosti se tada najčešće spominjalo strojno rušenje, što je bila i procjena same tvrtke Eurco.

Metoda rušenja još uvijek nije poznata

Iako se posljednjih mjeseci često govorilo da će neboder biti uklonjen strojnim putem, iz Ministarstva sada poručuju da metoda još nije definitivno utvrđena.

- Ono što je sada pred nama jest izvođenje prve faze radova u narednih 30 dana. Nakon toga slijedi izrada projekta i početak uklanjanja, a paralelno će se postaviti završne zaštitne barijere kako bi se Slavonska avenija u dijelu podvožnjaka ponovno mogla otvoriti za promet. Rok za završetak svih radova, uključujući uklanjanje građevinskog otpada, iznosi tri mjeseca, poručili su iz Ministarstva.

Pojašnjavaju kako će se metoda uklanjanja moći odrediti tek nakon izrade projekta, koji mora proći reviziju i stručni nadzor. Prema trenutačnim informacijama, moguće su različite opcije - strojno rušenje, kombinirano uklanjanje, pa čak i miniranje.

Planovi za prostor Vjesnika

Jedno je, međutim, sigurno - uklanjanje Vjesnikova nebodera provest će se za ugovoreni iznos od 4,22 milijuna eura. Iz Ministarstva podsjećaju kako je kompleks Vjesnika Odlukom Vlade Republike Hrvatske proglašen strateškom nekretninom od državnog značaja.

Država je većinski vlasnik kompleksa, a dugoročni plan bio je i prije požara otkupiti preostale suvlasničke dijelove te prostor urediti za smještaj državnih institucija koje trenutno koriste poslovne prostore u zakupu. Nakon uklanjanja nebodera planira se provedba arhitektonsko-urbanističkog natječaja kojim će se odrediti budući izgled i funkcija cijelog kompleksa.

Miniranje ili strojno rušenje?

O mogućim metodama rušenja govorilo se i u posljednjoj epizodi Bauštela podcasta, u kojoj je gostovao profesor Mario Dobrilović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Nakon požara Ministarstvo je, kako je ispričao, kontaktiralo i taj fakultet kako bi zatražilo stručni savjet o mogućim načinima uklanjanja nebodera.

Dobrilović se na fakultetu bavi upravo miniranjem, ali dobro poznaje i metode strojnog rušenja. U razgovoru je istaknuo kako se javnost često nepotrebno pribojava miniranja.

- Prednost miniranja je u tome što razbijamo statičke nosive elemente, nakon čega se zgrada počinje kretati i ruši djelovanjem sile teže. Destrukcija i drobljenje materijala u velikoj su mjeri posljedica kinetičkog udara o tlo. Zbog toga je rušenje miniranjem, s aspekta utroška energije, iznimno učinkovito, objasnio je Dobrilović.

Dodao je kako se pri takvom rušenju materijal već tijekom pada velikim dijelom usitnjava djelovanjem sile teže, što predstavlja jednu od ključnih prednosti u odnosu na strojno rušenje.