Traže se projektanti za obnovu stogodišnjeg mosta koji spaja Hrvatsku i BiH

O obnovi mosta Gunja-Brčko govori se od 2023., kad su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te ministar državnog prometa i veza Edin Forto potpisali sporazum o njegovoj rekonstrukciji. Tom prilikom početak obnove stogodišnje konstrukcije koja spaja Hrvatsku i BiH najavljen je za 2024. godinu, no svjetlo dana tek je ugledao oglas natječaja za izvedbu projekta. Projekt rekonstrukcije za most sagrađen 1925. godine neće biti jednostavan, a prije projektiranja bit će nužno provesti detaljne istražne radove.

U rujnu 2023. godine potpisan je sporazum o rekonstrukciji mosta Brčko-Gunja. Ugovor je potpisao ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković s ministrom državnog prometa i veza BiH, Edinom Fortom.

Početak radova predviđen je u tekućoj godini, a sada je i službeno objavljen natječaj za izradu projekta za rekonstrukciju. Za most koji je izgrađen još u doba Austrougarske zbog dotrajalosti je obnova neophodna.

– To je most koji je u lošem stanju. Nakon potpisanog sporazuma Hrvatske ceste će krenuti hitno u realizaciju toga projekta, rekao je nakon potpisivanja sporazuma Butković.

Dok je za obnovu procijenjeno da bi mogla koštati oko 4 milijuna eura, samo izrada projektne dokumentacije vrijedi 150.500 eura.

Rekonstrukcija neophodna

Traži se dakle izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju mosta između Hrvatske i BiH. Pri čemu će postupak rekonstrukcije zahtijevati ne samo radove na uređenju mosta, već prethodno detaljno utvrđivanje stanja postojećeg mosta, odnosno specijalistički pregled. Prije nego budu mogli biti primijenjeni odgovarajući idejni, glavni i izvedbeni projekt sanacije, bit će potrebno provesti i geodetske radove.

Most Brčko-Gunja, stoji u projektnoj dokumentaciji, nalazi se na državnoj cesti D214. Izgrađen je davne 1925. godine te premošćuje rijeku Savu sa ukupno 26 raspona, a zbog dotrajalosti mu je potrebna rekonstrukcija.

Najveći od 26 raspona iznosi 64, a najmanji 20,34 metara, dok su gornji i donji pojas mosta, vertikale, dijagonale te vjetrovni spregovi svi izvedeni od čeličnih limova u kombinacijama, sa ili bez ‘L’ profila izrađenih u zakovanoj izvedbi.

Konstrukcija kroz vrijeme

Poprečni nosači izvedeni su od dvostrukih ‘L’ profila, a spajaju se u osi mosta sa poprečnom čeličnom gredom na koju se oslanja armirano-betonska ploča kolnika. Između poprečnih nosača, ostali su uzdužni sekundarni nosači koji su imali funkciju u vremenu drvene kolničke konstrukcije, te u vremenu željezničkog prometovanja za oslanjanje pragova.

Konstrukcija čelične rešetke između stupova P3 i P6 su srušene 1992. godine. Obnova ova tri raspona uslijedila je 2000. godine, pri čemu se zadržala ideja rešetki iz austrougarskog perioda, dok su primijenjeni standardni valjani profili za elemente.

Prvo istražni radovi

U svakom slučaju, prije početka rekonstrukcije, prvo valja provesti specijalistički pregled koji se izvodi vizualnim pregledom objekta, istražnim radovima na samoj konstrukciji mosta, kao i provođenjem ispitivanja na mostu.

U obzir će biti potrebno uzeti i laboratorijska ispitivanja, na reprezentativnim lokacijama utvrđenim vizualnim pregledom. Bit će nužna i provedba geotehničkih radova.

Zatim će na temelju rezultata dobivenih u istražnim radovima biti potrebno napraviti idejni, glavni i izvedbeni projekt sanacije mosta. Uključivat će sanaciju uočenih oštećenja i nedostataka na mostu. Uz to, treba provjeriti i spada li most u zaštićenu kulturnu baštinu te, ako spada, ishoditi suglasnost za projektna rješenja dana u idejnom rješenju od nadležne konzervatorske službe. Nakon provedenih potrebnih koraka, može se očekivati i početak realizacije rekonstrukcije.

Na novom tek dovršenom mega-mostu koji je dio autoceste na koridoru Vc u BiH netom je probno ispitano opterećenje. Kako je izgledalo dok su tom prilikom mostom prolazili kamioni od 40 tona, pogledajte ovdje.