Kreće milijunska sanacija 'crne točke' Dalmacije: Poluotok pun azbesta postat će nova oaza grada

Jeste li znali da u Hrvatskoj postoje tzv. crne točke – onečišćena područja koja predstavljaju stvarnu opasnost za okoliš i ljudsko zdravlje? Jedno od takvih mjesta je i poluotok Kosica u Vranjicu, nasuprot nekadašnje tvornice Salonit. Godinama je to područje bilo prekriveno azbestom, no uskoro će napokon biti sanirano. Naime, raspisan je javni natječaj za izvođača radova u vrijednosti od gotovo šest milijuna eura, čime će taj prostor konačno dobiti priliku postati prava gradska oaza.

U Hrvatskoj postoje lokacije visokog rizika koje su rezultat dugotrajnog i neprikladnog gospodarenja proizvodnim otpadom, a njihovo postojanje predstavlja stvarnu opasnost za okoliš i ljudsko zdravlje. Takve se lokacije nazivaju ‘crnim točkama’, a među njima se ističe prostor umjetnog poluotoka Kosica i pripadajućeg obalnog područja, koji se nalazi nasuprot tvornice Salonit, na području Grada Solina, unutar Splitsko-dalmatinske županije. Poluotok Kosica ostao je posljednja ‘crna točka’ onečišćena azbestom na tom području, a planira se sanirati nakon odabira izvođača radova. Upravo je u tijeku javni natječaj za tu svrhu, vrijedan 5.600.000 eura.

Šest hektara azbesta

Lokacija zahvata smještena je u naselju Vranjic, na katastarskoj čestici broj 8315/1, k.o. Solin. Na navedenom području provedena su istraživanja kako bi se odredile granice onečišćenja i količina otpada koji sadrži azbest. Utvrđeno je da površina onečišćenog kopnenog dijela iznosi oko 1,46 hektara, dok onečišćenje na morskom dnu obuhvaća oko 4,84 hektara, piše u sustavu javne nabave.

Sanacija će se izvoditi u tri zone, ovisno o položaju – morski dio, prijelazna zona između mora i kopna te kopneni dio. Morski dio obuhvaća sanaciju morskog dna, prijelazna zona obuhvaća područje koje je pod utjecajem plime i oseke, dok se kopneni dio odnosi na prostor od obalne linije prema cesti.

Sanacija kopnenog dijela

U kopnenom dijelu planira se sanacija nasipavanjem i zbijanjem materijala od ceste prema moru, uz ograničenje iskopavanja zbog prisutnosti azbesta. U slučajevima kada iskop ne može biti izbjegnut, radnici moraju biti odgovarajuće zaštićeni. Sanacija obuhvaća pripremu temeljnog tla, njegovo zbijanje prema definiranom modulu stišljivosti, postavljanje izravnavajućeg sloja od drobljenog kamena, zatim ugradnju razdjelnog geotekstila te završni sloj od zemljanog materijala.

Dvije katastarske čestice na kojima se nalaze objekti – garaža za vatrogasna vozila i crpna stanica, izuzete su iz zahvata jer su već sanirane prilikom njihove izgradnje, nasute i većim dijelom betonirane. Stoga će se sanacija provoditi isključivo na čestici broj 8315/1 i pripadajućem obalnom području.

Sanacija morskog dijela

Sanacija morskog dijela uključuje izvođenje više tehničkih slojeva s ciljem stabilizacije i zaštite morskog dna. Prvo se postavlja opći kameni nasip tamo gdje zbog geometrije terena nije moguće odmah ugraditi geosintetski pješčani tepih. Na ovaj sloj dolazi kamen ‘šakanac’ koji služi kao filtar, a potom se polaže geosintetski pješčani tepih, višeslojni kompozit s ugrađenim kvarcnim pijeskom, koji se odlikuje visokom stabilnošću, brzinom ugradnje i prilagodljivošću konfiguraciji morskog dna. Iznad njega se postavlja geomreža radi dodatne zaštite, zatim filtarski sloj od kamena, a na kraju zaštitni sloj ovisno o zoni.

U zoni dubljeg mora završni sloj je filtarski kamen, dok u zoni plićeg mora, gdje su valovi i morske struje izraženiji, dolazi dodatni sloj zaštitnog kamenog nasipa poznat kao školjera. Taj se sloj gradi od oštrobridnog lomljenog kamena i proteže se od dubine -2,00 metra pa do visine +1,65 metara. U najplićem dijelu između školjere i kopnenog dijela ugrađuje se dodatni filtarski sloj kako bi se spriječilo ispiranje materijala.

Zapadni dio poluotoka, na kojem se nalazi postojeća plaža, bit će dodatno uređen kao žalo. Žalo će biti formirano od sitnog drobljenog kamena promjera 4-8 milimetara i prostirat će se od dubine -2,00 metra do visine +2,00 metra. Zbog strme konfiguracije i izloženosti valovima, predviđeni su gubici materijala te će žalo zahtijevati redovito dohranjivanje.

Prenamjena prostora

U sklopu projekta nije predviđena izgradnja infrastrukture kao što su vodovod, kanalizacija ili električna mreža, niti izgradnja prometnih površina. Pristup lokaciji ostvaren je putem postojeće javne prometnice – Krešimirove ulice. Također, unutar područja zahvata nije predviđena izgradnja novih građevina.

Prema Detaljnom planu uređenja Vranjic-Kosica, prostor nakon sanacije bit će prenamijenjen u javni park, zonu vatrogasne službe, sportske terene, infrastrukturne sustave i zaštitno zelenilo. Dio zahvata uključuje i izgradnju šetnice na saniranom poluotoku Kosica.

Nova šetnica

Šetnica duljine oko 355 metara, smještena na čestici 8315/1, bit će uređena slojem drobljenog kamena debljine pet centimetara, položenim na nosivi sloj od zbijenog kamenog materijala. Rubnjaci od betona omeđuju šetnicu širine tri metra, s poprečnim nagibom od dva posto, a ukupna površina iznosi 1.051 četvorni metar.

Konstrukcija šetnice sastoji se od više slojeva – počevši od uređenog i zbijenog temeljnog tla, zatim izravnavajućeg sloja, geotekstila, nosivog sloja debljine 35 centimetara i završnog sloja od sitnog drobljenog kamena. Svi ugrađeni materijali moraju zadovoljavati tehničke norme i biti odgovarajuće kvalitete, bez organskih nečistoća i s ograničenim udjelom finih čestica. Završna obrada vrši se statičkim valjkom, a cjelokupna struktura projektirana je tako da podnosi očekivana prometna i klimatska opterećenja. Otvorni prah iz kamena postaje sve veća opasnost za građevinske radnike, a više o tome pročitajte ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.