Fijasko: Top hrvatski tuneli prema Jadranu popucali i korodirali, a nitko ne želi posao sanacije

Čini se, prošla su vremena kada je sanacija tunela bio dobar posao, čak i vrijedan svakojakih rizika. Naime, neslavno je propao natječaj Hrvatskih autocesta za veliku sanaciju tunelske obloge u tunelima Sv. Rok, Mala Kapela i Dubrave na Autocesti A1 Zagreb – Split – Dubrovnik. Javna nabava je raspisana početkom prosinca 2024. godine, a zaključena je s obrazloženjem kako za posao nije zaprimljena niti jedna valjala ponuda. Riječ je projektu vrijednom 635.000 eura koji obuhvaća ‘generalku’ šest tunelskih cijevi, te unutar kojega bi trebale biti sanirane brojne pukotine, ljuštenje betona i korozija. Malo za reći, tuneli nisu laskavom stanju. Evo detalja.

Hrvatska se ponosi svojim prometnicama, to nije tajna, a među njima ponajviše tunelima prema Jadranu koji su od 2003. do 2009. napravili velik iskorak u protočnosti cestovnog prometa, posebno u ljetnim mjesecima. No, iako kada se razgovara o Maloj Kapeli, Sv. Roku i Dubravama još uvijek prevladava osjećaj kako je riječ o ‘novim’ tunelima, sva tri su trenutno u stanju koje je daleko od toga.

Rezultat je to velikog pregleda ovih tunela u razdoblju od rujna 2023. do veljače 2024. godine koji je obavila tvrtka ‘Mi Projektiramo Vama‘, te čiji je zaključak bio da je nužna njihova sanacija. U tunelima je došlo do prodora vode, zidovi se ljušte, puni su pukotina, armatura je korodirala.

Hrvatske autoceste stoga su lani raspisale javni poziv za veliku sanaciju, no to nije prošlo dobro. U Elektroničkom glasniku javne nabave objavljena je obavijest o nesklapanju ugovora. Posao čija je vrijednost procijenjena na 635.000 eura nikome nije bio dovoljno primamljiv. Ostavlja to Hrvatske autoceste u neobranom grožđu jer, iako to nije ni potrebno dodatno isticati, igrati se ispravnošću ovog tipa infrastrukture velik je rizik.

Kakva je situacija u tunelima doznajemo iz detaljnih izvješća koja se zasnivaju na spomenutim obavljenim pregledima. Nije blistavo. Evo fotografija i detalja.

Tunel Mala Kapela

Sanacija tunela Mala Kapela na autocesti A1, dionica Ogulin – Brinje treba se obaviti prema rezultatima stručnog obilaska od 26. rujna 2023. godine. Tada su na bokovima lijeve i desne cijevi tunela i portalima uočene vidljive pukotine, a na nekima je uočeno i procurivanje vode. Osim pukotina i ljuštenja betona na građevinskim elementima tunela prisutna su i oštećenja u formi korozije armature. Na nekim spojnicama su uočene nepravilnosti u obliku odlamanja betona ili dijelova betona koji strši te vlaženje ili iscvjetavanje.

Pregledom cijevi tunela detektirano je i zabilježeno nekoliko različitih tipova oštećenja od kojih su najzastupljenije pukotine te nakon njih segregacije, ljuštenje i odlamanje betona uz početne stadije korozije armature.

Prvu skupinu pukotina čine uzdužne pukotine koje su usmjerene paralelno sa osi tunela. Ovaj tip pukotina najzastupljeniji je u kaloti odnosno tjemenu tunelske obloge. Drugi tip su pukotine po obodu tunelske obloge usmjerene okomito na os tunelske obloge, odnosno radijalne pukotine. Posebno su izražene u tjemenu tunelske obloge. U posljednju kategoriju uočenih pukotina svrstane su pukotine koje su pod određenim kutem nagnute u odnosu na os tunelske cijevi. Ove pukotine su zabilježene kako u bokovima tunela tako i u tjemenu, odnosno kaloti. U ovu kategoriju svrstane su i mrežaste pukotine.

Tunel Sv. Rok desna cijev

Sanacija tunela Sveti Rok na autocesti A1, dionica Sveti Rok – Maslenica treba se obaviti prema rezultatima stručnog obilaska od 12. listopada 2023. godine. Tada su na desnoj cijevi ustanovljena oštećenja obloge tunela u formi ljuštenja, pukotina, segregacije, korozije armature i procurivanja. Mjestimična procurivanja su najprisutnija na zidu kod sjevernog portala gdje je i ljuštenje tunelske obloge najizraženije.

Pregledom desne cijevi tunela detektirano je i zabilježeno nekoliko različitih tipova oštećenja od kojih su najzastupljenije pukotine te nakon njih oštećenje boje (mehaničko oštećenje ili ljuštenje). Na više spojnica su uočene nepravilnosti u obliku pukotine izvan spojnica ili dijelova betona koji strši. Na nekim dijelovima spojnica uočena su manja odlamanja betona. Na nekim dijelovima obloge vidljiva je armatura zbog premalog ugrađenog zaštitnog sloja betona.

Tunel Sv. Rok lijeva cijev

Kada je u pitanju lijeva cijev, na zidu kod južnog portala vidljive su pukotine, a javlja se i procurivanje vode. Uz napomenu kako su pukotine i ljuštenje tunelske obloge prisutni na oba ulaza u tunel. Na pojedinim mikrolokacijama vidljivo je oštećenje betonskih ploča pješačke staze. Osim pukotina i ljuštenja betona na građevinskim elementima tunela prisutna su i oštećenja u formi korozije armature.

Pregledom lijeve cijevi tunela detektirano je i zabilježeno nekoliko različitih tipova oštećenja od kojih su najzastupljenije pukotine te nakon njih segregacije, ljuštenje i odlamanje betona uz početne stadije korozije armature.

Prvu skupinu pukotina čine uzdužne pukotine koje su usmjerene paralelno sa osi tunela. Ovaj tip pukotina najzastupljeniji je u kaloti odnosno tjemenu tunelske obloge. Drugi tip su pukotine po obodu tunelske obloge usmjerene okomito na os tunelske obloge, odnosno radijalne pukotine. Posebno su izražene u tjemenu tunelske obloge. U posljednju kategoriju uočenih pukotina svrstane su pukotine koje su pod određenim kutem nagnute u odnosu na os tunelske cijevi. Ove pukotine su zabilježene kako u bokovima tunela tako i u tjemenu, odnosno kaloti. U ovu kategoriju svrstane su i mrežaste pukotine.

Treba reći i da su pukotine i ljuštenje su najzastupljeniji na zidu kod južnog portala. Po spojnicama odnosno dilatacijskim reškama između kampada uočeno je odlamanje betona. Lokalno na hodnicima su zabilježene mrlje od korozije armature sa lokalnim malim zonama odlamanja betona, te ljuštenjem i odlamanjem betona po rubovima pokrovnih ploča instalacijskog kanala.

Tunel Dubrave

Sanacija tunela Dubrave na autocesti A1, dionica Vrpolje – Prgomet treba se obaviti prema rezultatima stručnog obilaska od 16. veljače 2024. godine. Tada su ustanovljena su oštećenja obloge lijeve i desne cijevi tunela Dubrave u vidu ljuštenja premaza, pukotina i odlamanja betona. Curenje vode na kolnik se javlja pretežito po dilatacijskim reškama između kampada.

Pregledom desne cijevi tunela detektirano je i zabilježeno nekoliko različitih tipova oštećenja od kojih su najzastupljenije pukotine te nakon njih segregacije, ljuštenje i odlamanje betona. Prvu skupinu pukotina čine uzdužne pukotine koje su usmjerene paralelno sa osi tunela. Ovaj tip pukotina najzastupljeniji je u kaloti odnosno tjemenu tunelske obloge. Pukotine su u vrijeme pregleda suhe i kroz njih nije uočeno vlaženje. Drugi tip su pukotine po obodu tunelske obloge usmjerene okomito na os tunelske obloge, odnosno radijalne pukotine. Posebno su izražene u tjemenu tunelske obloge a u vrijeme pregleda su bile suhe.

U posljednju kategoriju uočenih pukotina svrstane su mrežaste i dijagonalne pukotine tj.pukotine koje su pod određenim kutem nagnute u odnosu na os tunelske cijevi. Ove pukotine su zabilježene u bokovima tunela, a površinska širina im je relativno mala oko 0,2 do 0,3 mm.

Izluživanje i vlaženje je uočeno na par mjesta, koncentrirano uglavnom u spojnicama kampada tj. dilatacijskim reškama. Na nekim dijelovima obloge vidljiva je armatura zbog premalog ugrađenog zaštitnog sloja betona ili segregacije betona koja korodira i bubri te uzrokuje ljuštenje betona.

Gradi se brza cesta s tunelom do Hrvatima omiljenog svetišta, ulog od 60 milijuna eura, doznajte ovdje detalje.