Kao stvarni vlasnik željeznica, država otplaćuje 500 milijuna eura kredita HŽ Infrastrukture

HŽ Infrastruktura prilično je zadužena radi modernizacije i izgradnje željezničke mreže u Hrvatskoj. No, pravo stanje stvari je da je ta mreža u stvari javno dobro Republike Hrvatske, odnosno u vlasništvu je države. Na posljednjoj pak sjednici odlučeno je da će država i preuzeti HŽ-ove kredite. Iz Vlade ističu da otplata ne predstavlja državnu potporu HŽ Infrastrukturi.

Na prošloj 56. sjednici Vlade, jedna od tema bila je zaduženost HŽ-a. Da bi se smanjio kredit HŽ Infrastrukture, usuglašeno je da će Ministarstvo financija preuzeti kreditne obveze tog društva ukupno vrijedne 480.549.087,67 eura. Ministarstvo je dosad otplatilo preko 190 milijuna eura.

Željeznica, javno dobro RH

Ugovori o kreditnom zaduženju, stoji u Odluci, sklopljeni su s namjenom osuvremenjivanja i izgradnje željezničke infrastrukture. Ovo je glavni cilj za financiranje obnove, odnosno provedbu modernizacije željezničke infrastrukture kao javnog dobra u vlasništvu Republike Hrvatske.

Vlada RH k tome je bila suglasna sa svakim kreditnim zaduženjem HŽ Infrastrukture što dokazuju prethodno ishođene suglasnosti. S druge pak strane, po pitanju postojećih kredita u skladu s člankom 71. Zakona o željeznici za tu infrastrukturu prvenstveno je zadužena država u čijem je vlasništvu kompletna željeznička mreža.

– Slijedom navedenog, vlasnik željezničke infrastrukture je u obvezi osigurati sredstva za financiranje njezine izgradnje, obnove, modernizacije i održavanja, kao i financijska sredstva za upravljanje istom. Na temelju odredbi članaka 18. i 19. Zakona o željeznici, sredstva za financiranje željezničke infrastrukture kao i financiranja upravitelja infrastrukture koji upravlja željezničkom infrastrukturom iz članka 71. Zakona o željeznici, osiguravaju se, između ostalog, u državnom proračunu Republike Hrvatske, stoji u Odluci Vlade.

‘Nije državna potpora HŽ Infrastrukturi’

Imajući na umu da da je riječ o financiranju željezničke infrastrukture koja je u vlasništvu Hrvatske za koju se navodi da je jednako dostupna svim korisnicima, Odluka ističe kako javno financiranje u smislu otplate zajma ne znači državnu potporu HŽ Infrastrukturi. Zaključno se dodaje kako je preuzimanje kreditnih obveza kako za financiranje obnove, izgradnje ili modernizacije infrastrukture, tako i za troškove radnika.

Provedbom preuzimanja iz Odluke, kapital javnog dobra evidentiran u knjigama HŽ Infrastrukture 31. listopada 2024. povećava se na iznos od 192.163.415,99 eura. Iznos pak povećanja javnog dobra u preuzimanju nedospjelih neotplaćenih obveza tek će se utvrditi uvažavajući eventualne izmjene uvjeta otplate kreditnih obveza, a iznosit će najviše 204.124.397,93 eura.

Modernizacija željeznice

Podsjećamo, HŽ Infrastruktura u protekloj je godini pokrenula neka od najvećih ulaganja u modernizaciju željezničke mreže. Kako smo nedavno pisali, natječaj za radove vrijedne rekordnih 450 milijuna eura na GSM-R sustavu propali su jer nije stigla odgovarajuća ponuda. Da je ‘prošao’ bio bi to početak najvećeg dosad postupka nabave koji je pokrenula HŽ Infrastruktura.

K tome, zbog lošeg stanja cjelokupne željezničke mreže za podizanje kvalitete pruge još u ožujku 2020. godine je potpisan ugovor vrijedan 320,9 milijuna eura s turskom tvrtkom Cengiz. U sklopu velike revitalizacije željeznica otvoren je jedan od najvećih željezničkih projekata u Hrvatskoj. Napredak najavljenih radova pomno se prati, a radovi na nekim dionicama već su se zahuktali.

Evo kojih 16 km dionice vlakovi od rujna ponovno voze i kako sada izgleda.