Država daje 45 milijuna eura za preko 600 gradilišta: Obnova crkvi, samostana i utvrda

Ministarstvo kulture objavilo je raspodjelu više od 45 milijuna eura za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara u 2026. godini, odnosno građevina koje predstavljaju važno kulturno nasljeđe RH.  Najveći pojedinačni iznosi odlaze na obnovu povijesnih utvrda, katedrala i samostana, a kao najvažniji projekt, s najvećim pojedinačnim iznosom sufinanciranja ističe se konstrukcijska i građevinska sanacija Starog grada Cetin u Cetingradu za koju je osigurano milijun eura. Istražili smo koje će još važne zgrade u Hrvatskoj postati gradilišta.

Objavljeni su rezultati javnog natječaja za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2026. godinu, a vezano uz program zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara. Za 641 program zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara osigurana su sredstva u ukupnom iznosu od 45.415.738,00 eura. Ističe se kako su sredstva za programe zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara u 2026. godini ponovno povećana u odnosu na 2025. godinu, a uz već odobrena sredstva namijenjena obnovi kulturnih dobara nakon potresa.

– Vrednovala se kvaliteta ponuđenog programa, kontinuitet programa, značenje programa za očuvanje nepokretnog kulturnog dobra na lokalnoj i nacionalnoj razini, primjena primjerenih inovativnih tehnologija i mjera energetske učinkovitosti, financijska potpora iz drugih izvora. Posebno se vrednovala sveobuhvatna koncepcija zaštite i očuvanja nepokretnog kulturnog dobra i planska dosljednost te uspostava mreže partnerstva, poručuju iz Ministarstva kulture.

Najskuplji projekti

Među najizdašnijim pojedinačnim projektima ističe se konstrukcijska i građevinska sanacija Starog grada Cetin u Cetingradu u Karlovačkoj županiji, za koju je osigurano milijun eura. Riječ je o srednjovjekovnoj utvrdi poznatoj po povijesnom značaju jer je ondje 1527. izabran Ferdinand I. Habsburški za hrvatskog kralja, a obnova uključuje stabilizaciju zidina i zaštitu strukture od daljnjeg propadanja.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji među najvišim iznosima su projekti na franjevačkom samostanu u Zaostrogu (750.000 eura) te na splitskoj katedrali sv. Dujma (650.000 eura), koja je dio Dioklecijanove palače i jedan od najstarijih aktivnih sakralnih objekata u Europi. Ovdje se financiraju konstrukcijska sanacija i konzervatorsko-restauratorski radovi radi zaštite iznimno vrijedne baštine pod zaštitom UNESCO-a.

Treba reći i da je u Dalmaciji izdašno sufinanciranje dobio i Episkopalni kompleks sv. Donata u Zadru (600.000 eura) gdje se planiraju radovi na krovištu i dokumentaciji. Riječ je o jednom od simbola ranosrednjovjekovne arhitekture na istočnoj obali Jadrana.

U Krapinsko-zagorskoj županiji izdvaja se pak obnova bastiona Velikog Tabora, utvrde iz 15. stoljeća poznate po očuvanoj fortifikacijskoj strukturi i muzejskoj funkciji, koja je dobila 700.000 eura. Također vrijedi istaknuti projekte na sakralnim objektima u istočnoj Hrvatskoj, poput katedrale u Đakovu i konkatedrale sv. Petra i Pavla u Osijeku, gdje su osigurana značajna sredstva za konstrukcijske i konzervatorske zahvate.

Najviše ulaganju u Dalamaciji

Po broju projekata uvjerljivo prednjači Splitsko-dalmatinska županija sa čak 111 programa koji će dobiti državno sufinanciranje od ukupno 7,7 milijuna eura, čime je potvrđen njen status najbogatije regije po kulturnoj baštini. Uz već spomenute projekte, na ovom području sredstva se ulažu i u obnovu kaštela Kaštilac u Kaštel Gomilici (500.000 eura), povijesnog fortifikacijskog kompleksa iz 16. stoljeća poznatog i kao filmska lokacija.

Istarska i Primorsko-goranska županija također bilježe velik broj projekata i visoka ulaganja, s više od 3,4 milijuna eura svaka. U Primorsko-goranskoj županiji posebno se izdvaja obnova crkve i kapucinskog samostana Gospe Lurdske u Rijeci (600.000 eura), jednog od neprepoznatljivijih sakralnih kompleksa u gradu. U Zadarskoj županiji, uz sv. Donata, financira se i obnova crkve sv. Duha u Ninu (288.000 eura), dijela zaštićene povijesne cjeline najstarijeg hrvatskog kraljevskog grada.

Zagrebačka županija s 37 projekata i više od tri milijuna eura raspoređuje sredstva na niz sakralnih objekata poput crkava u Samoboru, Bedenici i Gradecu, koje su važne za lokalni identitet i kontinuitet ruralne sakralne arhitekture. Dok Osječko-baranjska županija sa 23 projekta i više od 2,4 milijuna eura naglasak stavlja na monumentalne sakralne objekte poput već spomenutih đakovačke katedrale i osječke konkatedrale.

Najmanje novca i projekata

Na drugom kraju ljestvice nalaze se županije s manjim brojem projekata i nižim ukupnim iznosima sufinanciranja, često bez izdvojenih velikih pojedinačnih zahvata. Tu je Međimurska županija s 16 projekata, te Virovitičko-podravska županija sa 13 projekata koji su uglavnom usmjereni na osnovnu sanaciju i očuvanje lokalne sakralne i tradicijske baštine.

Sisačko-moslavačka i Šibensko-kninska županija također imaju umjerene iznose, iako u pojedinim slučajevima riječ je o nastavku višegodišnjih obnova nakon potresa ili na utvrdama poput šibenske tvrđave sv. Nikole.

Vukovarsko-srijemska županija ima svega šest projekata, ali relativno veći pojedinačni iznos, što pokazuje koncentraciju sredstava na manji broj zahvata, poput obnove crkve sv. Luke u Lipovcu.

Popis od 641 građevina, među kojima su uglavnom ckrve i drugi sakralni objekti,  koje će se u 2026. godini obnavljati uz državnu subvenciju potražite u dokumentu: