Stiže decentralizacija državnih nekretina - više novca i nove ovlasti za jednice lokalne i regionalne samouprave

Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu države ide u izmjenu, te primarno obuhvaća decentralizaciju sustava. Ovaj potez znači više novca i autonomije za jedinice lokalne i regionalne samouprave, ali i više posla.

Potpredsjednik Vlade, Branko Bačić, županima, gradonačelnicima i načelnicima predstavio je prijedlog zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu države kojim će se regulirati prepuštanje njihova upravljanja jedinicama lokalne samouprave.

Zakon predviđa prepuštanje upravljanja državnom imovinom do određene vrijednosti županijama za područje županije, a sjedištima županijama i velikim gradovima za nekretnine u državnom vlasništvu koje se nalaze na njihovom području. Kako je rečeno, ovakvim bi se zakonskim rješenjem omogućila financijska i funkcionalna decentralizacija upravljanja državnom imovinom pri čemu bi županije i gradovi dobili dio sredstava koja se uprihode od raspolaganja tom imovinom.

Ovom je prilikom istaknuto kako su nove zakonske odredbe nužne s obzirom na to da je već godinama otežano upravljanje državnim nekretninama prema aktualnom modelu. Naime, trenutno je 47.552 aktivnih predmeta vezanih uz državnu imovinu koje treba rješavati, uz napomenu kako na godišnjoj razini u proces obrade ulazi u prosjeku 10.000 novih predmeta. Kao razlozi za ovu situaciju navode se nedostatak broj službenika i otežano zapošljavanje novih, dugotrajni postupci rješavanja zbog kompliciranih postupaka raspolaganja, te ne postojanje adekvatnog jedinstvenog registar državne imovine.

Raspodjela prihoda po ključu 60-20-20

Novine koje proizlaze iz novog prijedloga zakona obuhvaćaju prije svega decentralizaciju poslova upravljanja nekretninama u državnom vlasništvu. U tome kontekstu, usvajanjem novih zakonskih odredbi, upravljanje državnom imovinom bi se usmjerilo na županije, gradove, sjedišta županija, velike gradove, društvo Državne nekretnine d.o.o. i javne ustanovama koji bi preuzeli sve vlasničke obaveze upravljanja nekretninama. Njihove bi ovlasti obuhvaćale raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH  u vidu prodaje, razvrgnuća suvlasničke zajednice i ostvarivanja prava građenja, zakupa ili najma, te ostvarivanja prava služnosti.

Novine u Zakonu odnose se i na upravljanje neizgrađenim građevinskim zemljištem i građevinama koje također prelazi s države na jedinice lokalne i regionalne samouprave. Kada je riječ o prihodima od raspolaganja ovim nekretninama previđeno je da 60 posto prihoda odlazi u državni proračun, a da se preostalih 40 posto dijeli se po pola između jedinice lokalne i jedince regionalne samouprave na čijem se području nekretnina nalazi. Uz napomenu kako je RH u razdoblju od 2018. do 2023. na godišnjoj razini od državnih nekretnina u prosjeku uprihodila 31,06 milijuna eura.

Poslovi upravljanja stanovima, poslovnim prostorima i rezidencijalnim objektima novim zakonom povjeravaju se trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o., uz napomenu kako sredstva ostvarena od zakupa i najma nekretnina postaju prihod društva Državne nekretnine. Planinarski domovi na području nacionalnog parka ili parka prirode idu pod nadležnost javnih ustanova koje njima upravljaju, a objekti ove kategorije izvan područja nacionalnog parka ili parka prirode povjeravaju se na upravljanje županijama.

Olakšano podnošenje zahtjeva

Decentralizacijom sustava upravljanja državnom imovinom fizičke i pravne osobe u buduće bi podnosile zahtjeve za stanove i poslovne prostore u državnom vlasništvu izravno trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o., za građevinsko zemljište i građevine u državnom vlasništvu županiji, gradu, sjedištu županije ili velikom gradu, a prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. Za kampove bi se zahtjevi podnosili Ministarstvu, za planinarske domove na području nacionalnog parka ili parka prirode javnim ustanovama koje njima upravljaju, a objekti ove kategorije izvan područja nacionalnog parka ili parka prirode županijama.

Novi sustav raspolaganja državnom imovinom ipak predviđa autorizaciju viših tijela prilikom upravljanja imovinom većoj od milijun eura. Pa će se tako gradovi, sjedišta županije i veliki gradovi morati konzultirati sa županijama oko nekretnina procijenjene vrijednosti od milijun eura na više, s ministarstvom za nekretnine procijenjene vrijednosti od milijun do milijun i pol eura, odnosno s Vladom za nekretnine u vrijednosti višoj od milijun i pol eura.

Uskoro se očekuju i novi propisi vezani uz stambenu politku, o čemu se radi pogledajte ovdje.