Na istoku Hrvatske, ispod zemlje je bio prapovijesni 'grad': Prostor se prilagođava posjetiteljima

Kako je krajem rujna izvijestila Požeško-slavonska županija, uređenje Arheološkog parka Kaptol ulazi u novu fazu. Riječ je o jednom od značajnijih arheoloških kompleksa iz starijeg željeznog doba, povezanom s halštatskom kulturom, koji se nalazi na južnim obroncima Papuka. Nakon završetka prve faze uređenja u listopadu 2026. godine, nastavak projekta usmjeren je na poboljšanje pristupačnosti i prezentaciju lokaliteta posjetiteljima, a dovršetak radova očekuje se u 2027. godini.

Desetljećima 'aktualan' lokalitet

Prapovijesni lokalitet Kaptol istražuje se desetljećima. Prva moderna arheološka istraživanja na nalazištu Čemernica započela su 1965. godine, a provodili su ih arheolozi V. Vejvoda i I. Mirnik iz Arheološkog muzeja u Zagrebu. Na području Gradaca, iznad sela Kaptol, arheološka zona otkrivena je 1975. godine, dok se sustavna istraživanja provode od 2001. godine. Ondje su dokumentirani grobni humci halštatske nekropole te ostaci kuća s halštatskom i latenskom keramikom.

Sustavna arheološka istraživanja dio su dugogodišnjeg proučavanja lokaliteta, no aktualnim projektom ne planiraju se nova arheološka iskopavanja. Naglasak je na uređenju postojećeg prostora i infrastrukture kako bi lokalitet bio pristupačniji i razumljiviji posjetiteljima.

Rekonstrukcija halštatske kuće

Nove građevinske radove, ugovorene vrijednosti 634.424 eura bez PDV-a, izvodit će tvrtka Promet građenje. S Požeško-slavonskom županijom krajem rujna 2026. ugovoreno je trajanje radova od 15 mjeseci, ali treba reći da je ovo okvirni sporazum. Projekt se temelji na glavnom projektu tvrtke Plavo Blu, a obuhvaća uređenje pješačke šetnice i prezentaciju halštatskih nastambi na dijelovima katastarskih čestica 2316 i 2323, u katastarskoj općini Kaptol.

Zahvat obuhvaća oko 1,99 hektara i približno 930 metara pješačke staze. Planirani su uređenje postojeće pristupne staze, izgradnja novog pješačkog mosta preko potoka te izvedba stepenica radi sigurnijeg svladavanja strmog terena. Most će biti širok 1,9 metara i dug 7,84 metra.

Na južnom dijelu gradine uredit će se i prostor za prezentaciju rekonstruirane halštatske kuće površine oko 24 četvorna metra. Nastamba će biti oblikovana prema poznatim obilježjima tadašnje gradnje: imat će drvene zidove od hrastovih oblica i dvostrešni slamnati krov.

Radovi na arheološkom lokalitetu | Foto: Registar kulturnih dobara

Specifičnosti zahvata

U građevinskom projektu opisano je kako se na južnim obroncima Papuka namjerava izvesti zahvat u prostoru površine 2 hektara. Opisan je projekt uređenja pješačke šetnice i prezentacije halštatskih nastambi. U projektu stoji da će most biti širok 190 centimetara i dug 7,84 metra, i bit će postavljen nešto južnije od izvedenog privremenog mosta.

Navedeno je i da bi se, na južnijem dijelu gradine biti ploha na koju se planira postaviti halštatku kuću. Nastamba bi se rekonstruirala prema izvornom oblku, s dvostrešnim krovištem, s nagobom krova od 50 stupnjeva i s pokrovom od slame. Imat će zidove od kružnih oblica, a svi drveni elementi bit će od hrastovog drva. 

Nastavak uređenja za posjetitelje

Ovi radovi nastavljaju se na prethodnu fazu (fazu A) uređenja, odnosno na zoniranje javnog dijela čime je dio terena pripremljen za prihvat posjetitelja. Inače, halštatske nastambe odražavaju strukturu i način života starijeg željeznog doba, a karakteristične su po jasnoj socijalnoj stratifikaciji.

Iako su se kuće u ovo doba razlikovale ovisno o društvenom statusu, za razliku od ranijih razdoblja, u halštatskoj kulturi prevladavale su pravokutne nadzemne nastambe. Novi zahvati nadovezuju se na prethodnu fazu uređenja, tijekom koje je zoniran javni dio lokaliteta i dio prostora pripremljen za prihvat posjetitelja. Cilj je očuvati i približiti arheološku baštinu javnosti te omogućiti kvalitetnije upoznavanje s načinom života i graditeljskim obilježjima halštatske kulture.