Ugrađivali lift u Muzeju Split pa otkrili rimske terme iz doba Dioklecijana

Za vrijeme građevinske rekonstrukcije prizemlja i ugradnje lifta u Muzeju grada Splita, radnici su naišli na vrijedno arheološko nalazište s do sada neviđenim antičkim ostacima iz vremena gradnje Dioklecijanove palače. Prva prvim zaključcima koji se temelje na pronađenim konstrukcijama i artefaktima, vrlo je vjerojatno riječ o rimskim termama.

Radovi u Muzeju grada Splita provode se u sklopu integriranog programa za razvoj posjetiteljske infrastrukture stare gradske jezgre s Dioklecijanovom palačom ‘Palača života, grad mijena‘. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.374.223 eura uz EU bespovratno sufinanciranja u iznosu od 2.419.162 eura. Nositelj projekta je Grad Split.

U fazi planiranja radova u nekadašnjoj renesansnoj palači obitelji Papalić bila su previđena manja arheološka istraživanja, ali došlo je do senzacionalnog otkrića kada se, u nekadašnjoj recepciji muzeja, počela nazirati struktura antičkog poda, podno grijanje, otvor za topli zrak povezan s peći, prefurnij i otvor unutar podnog grijanja te konstrukcija peći, piše slobodnadalmacija.hr.

– Dubljim nastavkom kopanja otkriven je antički mozaik u južnoj prostoriji, zatim nastavak antičkog zida u središnjoj prostoriji s bazenom i torkularom, dok je u sjevernoj prostoriji, uz stubište, pronađen i bazen s podom od bijelog mozaika, rekao je voditelj arheoloških istraživanja iz tvrtke Neir, Nebojša Cingeli za slobodnadalmacija.hr.

Nalazi u podzemlju Papalićeve palače vezani su, pojašnjava Cingeli, uz vodu jer se radi o bazenima i cisternama, pa je ‘lako moguće da su i u sjevernom dijelu Dioklecijanove palače postojale terme’. To je iznenađenje i za povjesničare i arheologe jer se godinama mislilo da su u tome sjevernom dijelu Dioklecijanove palače bile smještene vojarne i vježbališta za Dioklecijanovu osobnu gardu i osoblje.

Velik dio otkopanih prostorija u prizemlju Muzeja će ostati otvorene, odnosno plan je učvrstiti zidove i osigurati konstrukciju, a iznad otvorene arheologije projektirati sustav šetnica koji će omogućiti kretanje iznad nalazišta.

Pogledajte ovdje obnovljen Knežev dvor na Lopudu i doznajate kako je 2 milijuna eura vratilo stari sjaj građevini iz 16. stoljeća.