Novosti Grade najduži uronjeni tunel na svijetu: Završena golema konstrukcija na njemačkoj obali

Grade najduži uronjeni tunel na svijetu: Završena golema konstrukcija na njemačkoj obali

Luka Bumbak
Luka Bumbak

08. studeni 2026.

Google Dodajte Bauštela.hr kao željeni izvor na Googleu
Grade najduži uronjeni tunel na svijetu: Završena golema konstrukcija na njemačkoj obali

tunel Fehmarnbelt | Foto: Femern, press

Završena konstrukcija njemačkog portala priprema se za povezivanje s golemim betonskim elementima budućeg tunela ispod Baltika.

Tunel Fehmarnbelt, koji će ispod Baltičkog mora povezati Dansku i Njemačku, napravio je novi korak prema dovršetku. Na njemačkoj strani završena je nosiva konstrukcija tunelskog portala, odnosno ulaznog dijela buduće cestovne i željezničke veze. Radovi su trajali oko tri godine, a posljednji dio krovne ploče betoniran je u listopadu, objavio je investitor Sund & Bælt.

Riječ je o dijelu puno većeg građevinskog pothvata. Fehmarnbelt će biti dug približno 18 kilometara i postati najduži uronjeni tunel na svijetu. Njegovi golemi betonski elementi izrađuju se na kopnu, dopremaju morem i spuštaju u pripremljeni rov na morskom dnu.

Ulaz u tunel dug oko 600 metara

Betoniranje njemačkog portala počelo je u jesen 2023. godine. U građevnoj jami izvedeno je 450 metara tunela metodom otvorenog iskopa te prijelazna zona osvjetljenja duga 150 metara.

Konstrukcija je građena po segmentima: najprije temeljna ploča, potom bočni zidovi i na kraju krov. Uz portal su izvedene pristupne rampe za cestu i željeznicu te zgrada za tehničku opremu.

Završetak konstrukcije ne znači i završetak svih radova. Nastavljaju se završni zahvati, a u tunelskim cijevima počinje postavljanje protupožarnih obloga.

tunel Fehmarnbelt | Foto: Femern

Dio konstrukcije namjerno su potopili

Posebno zanimljiva faza bila je uklanjanje privremenog nasipa koji je štitio građevnu jamu od mora. Nakon izvedbe prvih stotinu metara tunela iznad konstrukcije podignut je novi nasip, a otvori prema moru zatvoreni su vodonepropusnim pregradama.

Prostor između nasipa potom je poplavljen, a privremena zaštita uklonjena. Od jeseni 2024. morski kraj portala nalazi se pod vodom. Na njega će se naknadno spojiti prvi uronjeni element s njemačke strane. Beton je proizveden u gradilišnoj betonari, dok većina materijala stiže brodovima preko radne luke Puttgarden, čime se izbjegava prijevoz kamionima preko otoka Fehmarna.

tunel Fehmarnbelt | Foto: Femern

Betonski divovi teški 73.500 tona

Podmorski dio nastat će povezivanjem 79 standardnih i deset posebnih elemenata. Standardni su dugi 217 metara i teški približno 73.500 tona. Posebni elementi imaju dodatnu donju etažu za električne instalacije, a raspoređuju se približno svaka dva kilometra.

Elementi se proizvode u namjenskoj tvornici kod Rødbyhavna na danskom otoku Lollandu. Nakon transporta i uranjanja povezuju se, učvršćuju nasipavanjem i prekrivaju zaštitnim kamenim slojem. Kako smo ranije pisali, krajem rujna postavljen je četvrti element, čime je sastavljeno gotovo 900 metara tunela. Na velikom danskom gradilištu radi više od 2.000 ljudi iz više od 40 država.

Iskopali 15 milijuna kubika materijala

Za polaganje elemenata pripremljen je rov prosječne širine oko 100 i dubine oko 12 metara. Ukupno je iskopano približno 15 milijuna kubičnih metara materijala.

Iskop pritom ima novu namjenu. Kako smo već izvijestili, pijesak, zemlja i kamen koriste se za stvaranje novih kopnenih površina uz dansku obalu. Planirano je približno 300 hektara prirodnih i rekreacijskih područja, a prvi dio otvoren je početkom rujna.

tunel Fehmarnbelt | Foto: Femern

Deset minuta automobilom, sedam vlakom

Buduća veza imat će četiri cestovna traka, po dva u svakom smjeru, te dva elektrificirana željeznička kolosijeka u odvojenim cijevima. Prolazak automobilom trebao bi trajati deset minuta, a vlakom sedam. Današnja vožnja trajektom traje oko 45 minuta, bez čekanja i ukrcaja.

Ipak, prvotno planirano otvorenje 2029. više nije ostvarivo. Prema našem ranijem tekstu, projekt se priprema za otvaranje u dvije faze: prvo cestovnog, a potom željezničkog dijela. Novi ukupni rok završetka tada još nije bio službeno utvrđen.