HKOIG: Zastupnica Vukovac pogrešno tvrdi da geodeti imaju ovlast mijenjati stanje u zemljišnim knjigama

– Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije, kao strukovna organizacija koja zastupa interese svojih članova i brine o razvoju geodetske struke, primorana je reagirati na netočne izjave saborske zastupnice Ružice Vukovac, iznesene u saborskoj raspravi o Programu katastarskih izmjera građevinskih područja. Tvrdnja Vukovac da je „geodetima praktično data ovlast da kroz geodetski elaborat, koji potvrdi Geodetska uprava, mijenjaju stvari u gruntovnim knjigama“ nažalost pokazuje da zastupnica Vukovac nedovoljno dobro poznaje geodetske propise i poslove koji su bili tema njezine rasprave u Saboru, poručili su na društvenim mrežama.

– Naša Komora je svjesna da u ovim postupcima često dolazi do neslaganja zainteresiranih strana oko međa, međutim ovlašteni inženjeri geodezije nisu ti koji donose odluku koja je od zainteresiranih strana u pravu. Kritike zastupnice Vukovac upućene Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine o nepostupanju kod žalbi su u cijelosti promašene jer Ministarstvo nije nadležno za žalbe na geodetske elaborate, već je za to nadležna Državna geodetska uprava, dok je za stručni nadzor nad radom ovlaštenih inženjera geodezije nadležna Komora, dodali su.

Iz HKOIG-a kažu da izjave zastupnice Vukovac o navodnim uzurpacijama u kojima geodeti, prilikom evidencije javnih i nerazvrstanih cesta, nanose štetu privatnim vlasnicima zemljišta Komora smatra u cijelosti neprimjerenima. Također, dodaju da sve ceste koje su u javnoj uporabi, tj. koje se koriste kao prometnice su zakonom definirane kao javno dobro u općoj uporabi i ne mogu biti u stvarnosti u privatnom vlasništvu.

– Činjenica je da u Hrvatskoj postoji cijeli niz cesta koje se koriste za promet, a čiji su dijelovi u katastru i zemljišnim knjigama još uvijek vlasnički upisani na fizičke osobe. Razlog leži u tome što se upravitelji tih cesta (lokalna samouprava, županijske uprave za ceste …), bez obzira na to što su bivši vlasnici zemljišta često i isplaćeni, još uvijek nisu upisali kao vlasnici na zemljištima na kojima prolazi cesta, pišu.

Dodaju kako to jasno ne znači da te fizičke osobe imaju stvarno vlasničko pravo raspolagati dijelovima pojedine javne ceste i npr. postaviti svoju ogradu na tu cestu. Usprkos tome što se upravitelji tih cesta do danas nisu upisali u knjige kao vlasnici zemljišta, te ceste su javno dobro i koriste se kao prometnice, te ne mogu biti privatno vlasništvo.