Prošle su četiri godine od potresa, obnova još traje: Vrijeme je za nov pristup

Četiri godine nakon petrinjskog i skoro pet godina nakon zagrebačkog potresa Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine predstavilo je nove mjere u okviru Zakona o obnovi. Od glavnih promjena vrijedi istaknuti mogućnost jednokratne promjene modela obnove te isplatu novčane pomoći za nekonstrukcijsku obnovu na nenamjenski račun prije obnove uz eventualno produljenje za utrošak sredstava. Nakon dosad provedene obnove oštećenih i izgradnje novih stambenih objekata na pogođenim područjima, za što je utrošeno preko 2,6 milijarde eura, očekuje se da će netom donesene mjere dodatno ubrzati radove i povratak u ‘normalu’.

Donošenje prvog Zakona o obnovi koji je u ožujku 2020. godine pogodio Zagreb bilo je popraćeno određenim kontroverzama. Pojedini političari od tada su do trenutka donošenja novog Zakona u 2023. koji je trebao ubrzati obnovu i učiniti ju učinkovitijom napominjali kako se ni godinama nakon dva jaka potresa u kontinentalnog Hrvatskoj ništa nije pomaklo s mrtve točke.

Zatim se krajem veljače 2023. Vlada usuglasila oko novih mjera da bi se ubrzala obnova, da bi pred završetak 2024., 27. prosinca donijela novi Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom. Nove bi mjere, tvrde iz nadležnog ministarstva skoro pet godina nakon zagrebačkog i četiri godine nakon petrinjskog potresa trebale dodatno unaprijediti obnovu.

Učinak provedbe zakona

Nakon što je od 23. veljače 2023. godine na snagu stupila posljednja ‘verzija’ Zakona o obnovi da bi se pospješilo djelovanje u vidu obnove oštećenih i izgradnje novih objekata, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pohvalilo se napretkom u tijeku obnove u odnosu na ranije. Kako smo prenijeli u lipnju, prema podacima u Izvješću o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije za 2023. godinu, u tom trenu bila su završena 624 projekta financirana iz Fonda solidarnosti.

Završetku je bila privedena obnova na 11.985 objekata te su bila aktivna 1.732 gradilišta, Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić tada se pohvalio kako je za proces obnove do lipnja ukupno potrošeno 2,6 milijarde eura.

– Povećali smo kapacitet i napravili bolju organizaciju svih tijela koja sudjeluju u procesu obnove tako što smo ih objedinili pod resorno ministarstvo te smanjili potreban broj akata za donošenje rješenja o obnovi i pojednostavili procedure kako bi ubrzali obnovu, poručio je potpredsjednik Vlade, rekao je tom prilikom Bačić o tada novom zakonu o obnovi, kojemu je Vlada krajem godine pridodala nove programske mjere.

Za posljednji Zakon o obnovi, dakle onaj koji je stupio na snagu pred sam kraj 2024. očekuje se da će dodatno pojednostaviti i ubrzati tijek obnove, kako u Banovini, tako i na području Zagreba.

Novosti u 2025.

Naime, za Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom donesen na sjednici Vlade 27. prosinca 2024. godine iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine javljaju kako će još više optimizirati proces obnove definiran postojećim mjerama. Od glavnih promjena koje stižu s novim mjerama vrijedi istaknuti to što se omogućuje jednokratna promjena modela obnove te isplatu novčane pomoći za nekonstrukcijsku obnovu na nenamjenski račun prije obnove uz eventualno produljenje za utrošak sredstava (na godinu dana).

Nadalje, programom se razrađuju ugovori o obnovi sklopljeni između Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i podnositelja zahtjeva, a detaljnije se propisuje i postupak nadzora nad provedbom Zakona o obnovi. Obnove domova i izgradnje trebale bi se privesti kraju u skladu s odredbama onog Zakona koji najviše ide na ruku stranci, naveli su iz ministarstva.

O tome kakav je bio život u kontejnerskom naselju u Glini tri godine nakon potresa pročitajte ovdje.