Zakon o obnovi podržalo 99 zastupnika: 'Ako obnova neće ići punom parom, svi morate dati ostavke'

Za konačni prijedlog novog Zakona o obnovi od potresa danas je u Saboru glasovalo 130 zastupnika. Njih 99 podržalo je novi Zakon, 15 ih je glasovalo protiv dok je 16 bilo suzdržano.

Novi zakon o obnovi trebao bi pojednostaviti i ubrzati cjelokupnu obnovu, kako na Banovini tako i u Zagrebu. Saborska zastupnica Sandra Benčić iz platforme Možemo! prije samog izglasavanja Zakona osvrnula se na neke od činjenica o obnovi.

– Činjenica je da obnove u Zagrebu nema, da obnove na Baniji gotovo da nema u pogledu privatnih kuća i stambenih zgrada. Činjenica je da nismo dobili izvješće koje smo dobili o procjeni iskoristivih sredstava do 6. mjeseca. Činjenica je da je potpuno jasno da do sada nije postojala politička volja da se obnova radi. To nije bio politički prioritet Andreja Plenkovića, rekla je Benčić.

Benčić je kazala i kako Zakon, o kojem danas glasa, daje normalan institucionalan i zakonski okvir da se obnova provede ako postoji politička volja. No nema tog zakona toliko dobrog koji će nadomjestiti nevoljkost vladajućih da obnovu provode.

– Sada više nema alibija, ne možete reći: Ograničava nas Zakon. Ako ne vidimo da obnova kreće punom parom nakon izglasavanja ovog Zakona, onda svi vi morate dati ostavke, rekla je Benčić.

Mostov Grmoja pozvao oporbu da ne glasaju za novi Zakon

HNS-ov Predrag Štromar je tada rekao kako je nakon izglasavanja novog Zakona potrebno još raditi na podzakonskim aktima koji trebaju biti donešeni. Na to je Mostova Marija Selak Raspudić kazala kako Štromar omalovažava zastupnike jer je trebao već spriječiti sve nekvalitetne prijedloge do sada s obzirom na to da je bio na čelu Odbora za graditeljstvo.

Mostov Nikola Grmoja je pozvao oporbu da ne daju svoje ruke za ovakav prijedlog Zakona. Rijetki su zastupnici prepoznali probleme s onim prvim prijedlogom Zakona. Jasno je kako vladajuća većina nije u stanju riješiti obnovu. Njegov stranački kolega Miro Bulj istaknuo je kako su građani bez svojih domova tri zime, a promijenilo se pet Zakona, umjesto da su svakom čovjeku dali 300 eura mjesečno.

Javila se i Anka Mrak Taritaš iz Centra i Glas-a koja se osvrnula na prvi Zakon. Kazala je da, ako netko zna da prvi Zakon nije valjao, to valjda onda zna Štromar koji je tada bio ministar kada se taj Zakon pisao.

Promjene koje donosi novi izglasani Zakon

Glavne promjene koje se postižu novim Zakonom su reorganizacija institucionalnog okvira obnove na način da se Središnji državni ured i Fond za obnovu spajaju s Ministarstvom čime će se postići standardizacija postupanja, izbjeći će se dugotrajna razmjena dokumentacije i ključna tijela za obnovu će u okviru jednog upravljanja djelovati potpuno jedinstveno.

Novim Zakonom administrativno će se pojednostaviti postupanje, kako građanima, tako i svima koji provode obnovu. Smanjit će se broj sudionika na način da će tehničko-financijsku kontrolu provoditi operativni koordinator i projektant. Ukinut će elaborat za uklanjanje za obiteljske kuće i izradu elaborata postojećeg stanja za konstrukcijsku obnovu kuća.

Prijedlogom novog Zakona se predviđa stambeno zbrinjavanje građana tako da će im se dati u vlasništvo kuća ili stan umjesto obnove ili izgradnje zamjenske obiteljske kuće. Što se tiče obnove javnih zgrada, uvodi se učinkovitija i prikladnija javna nabava po geografskim cjelinama i blokovskim rješenjima i skraćivanje rokova za izradu projektne dokumentacije i provedbu revizije. Najviše cijene usluga i radova utvrđivat će tijela koja će odlukom odrediti Vlada.

Za samoobnovu 3.300 eura svakom građaninu

Ovih je dana ministar Bačić najavio kako će se unaprijed svakom sugrađaninu, kojemu slijedi konstrukcijska obnova ili izgradnja zamjenske kuće, u startu biti isplaćen cjelokupni iznos za izradu projekta obnove ili gradnje kuće.

– Svaki naš sugrađanin koji ide u samoobnovu za potrebe vlastitog angažmana na uređenju svoje kuće, bilo konstrukcijske obnove, bilo zamjenske dobit će 3.300 eura, rekao je Bačić, a o čemu više možete čitati ovdje.

Sredstva će se u cijelosti uplatiti na poseban račun građana u njihovoj poslovnoj banci. No, uvjet je da će svaka isplata podrazumijevati potpis nadzornog inženjera i prolaziti kroz trijažu Ministarstva jer se radi o javnom novcu i nužna je kontrola kako ne bi došlo do nenamjenskog korištenja.

Zakonom je predviđeno ukinuće plaćanja pričuve za zgrade u kojima građani ne mogu živjeti zbog oštećenja. Osim u slučaju kada je ta pričuva izvor povrata kredita prema banci. Dodao je kako se u taj ugovor ne može intervenirati. Što još sadrži novi Zakon možete čitati ovdje.