Napokon rasprava o interpelaciji o obnovi: Grbin predbacio Bačiću da je bio protiv samoobnove

U Saboru je danas održana rasprava o interpelaciji o obnovi na inicijativu SDP-a. Interpelacija je na dnevni red Sabora uvrštena još 2021. no tek je sada došla na red za raspravu. Fokus je bio na amandmanima za obnovu koje je oporba predlagala ranije, a koje je sam ministar Bačić tada odbijao.

SDP-ov Peđa Grbin kazao je kako je prije godinu i pol obnova od potresa proglašena interesom RH i javnim interesom no tisuće građana još uvijek nemaju siguran i stalan krov nad glavom, ne mogu koristiti svoje stanove i kuće. Pitanje obnove se u ovih godinu i šest mjeseci nije pomaklo s ‘mrtve točke’. Istaknuo je činjenicu kako brojni ljudi i dan danas žive u kontejnerima i da dio njih nema osigurane sanitarne čvorove u kojima žive.

– Pitam vas je li to ljudsko dostojanstvo, treba li ovako tretirati sugrađane koji su puno propatili. Vjerujem da ste brojni vi posjetili to područje i vidjeli kako ljudi žive i da vam je jasno da se situacija mora pomaknuti. Promijenio se niz ministra: Štromar, Horvat, Paladina i sada kolega Bačić. No, nije se promijenilo to da Vladi obnova do sada nažalost nije bila fokus, nije im to bio glavni cilj.

Interpelacija podnesena prije godinu i pol

Prije godinu i pol mjeseci oporba je podnijela interpelaciju. Grbin kaže kako su tražili šest stvari. Pojednostavljenje administracije, transparentno informiranje javnosti o postupcima i troškovima obnove. Tražili su jačanje ljudskih potencijala tijela koja će se baviti obnovom, kao i analizu provedbe Zakona i problema u njegovoj provedbi.

– Jedna stvar koju smo tražili se napravila: postupanje s nezakonito izgrađenim zgradama. Ovo ste u Zakonu iz 2021. godine korigirali. Pitanje revitalizacije predstavlja poseban problem. Svi smo se složili kako povrat, na ono što je bilo prije potresa na Banovini, nije dovoljan.

Objasnio je kako je taj kraj u teškom stanju bio i prije potresa. Ljudi su iseljavali, životni standard nije bio na razini onoga što dostojanstvo ljudi zahtjeva.

– Ružno je reći ali Republika Srpska je izgradila više kuća na Banovini od Republike Hrvatske. Sramota za sve nas, ali je tako. Na području Banovine 6 kuća državnim novcem, a na području Gline jedna jedinica lokalne samouprave sredstvima donatora, institucionalnih ili neinstitucionalnih, je izgradila preko 40 kuća. Zar je moguće da država koja bi trebala stati iza svojih građana da ih na ovaj način iznevjeri, pitao se Peđa Grbin.

Grbin: Što radi Medved, a što Obuljen Koržinek?

SDP-ov zastupnik Grbin predbacio je ministru Bačiću kako je odbacio amandman koji je SDP predložio, a radi se o tome da se ljudima novac za obnovu kuća isplaćuje unaprijed. Samoobnova kaska jer si ljudi ne mogu sami priuštiti obnovu kuće.

– Da je ovo rješenje prihvaćeno, ne bi danas govorili o 6 izgrađenih kuća već o najmanje stotinjak. Ali bili ste protiv toga, glasali ste protiv, poručio mu je Grbin.

Podsjećamo, na jučerašnjem sastanku s gradonačelnikom Zagreba ministar Bačić jasno je dao do znanja kako će, usvajanjem novog Zakona, svima koji će krenuti u obnovu svojih kuća, biti uplaćen predujam u stopostotnom iznosu. Više o tome pročitajte ovdje.

SDP-ov zastupnik Grbin je pitao Bačića koliko je utrošeno u obnovu, koliko će biti utrošeno do lipnja ove godine. Što ako sva sredstva neće biti iskorištena, što Vlada misli poduzeti u tom slučaju. Zanimalo ga je i što radi ministar Tomo Medved koji je dvije godine na čelu koordinacije kriznog stožera za obnovu Banije, a prije dva dana se išao upoznati sa situacijom.

– Što je radio u međuvremenu, isto me zanima i što radi ministrica Obuljen Koržinek. Na području grada Zagreba i drugih gradova objekti koji su kulturno dobro, ili se nalaze u takvim sredinama, koče obnovu na izuzetan način. Procijenjeni trošak obnove jedne zgrade u Petrinji bio je 7 milijuna kuna. Pristigle su ponude od 14 milijuna ili više jer se radi o zgradi koju je potrebno obnoviti pod posebnim uvjetima. Postupak je obustavljen i mora početi ispočetka. Što ministrica radi kako bi ubrzala procedure, pitao je Grbin.

Grbin: Zakon je trebalo podržati

Marijana Puljak iz stranke Centar kazala je kako je njezina stranka bila jedina koja je prije dvije godine glasala protiv Zakona o obnovi jer su već tada znali da je navedeno neprovedivo. Upitala je Grbina što očekuje od tog novog Zakona i vjeruje li u ministra Bačića.

– Osobno smatram da je Zakon trebalo podržati kako bi se s kakvom takvom obnovom krenulo i zato mi nije žao što smo za njega glasali. Činjenica je da brojne primjedbe koje ste tada izrekli stoje. Ono što je sada bitno je ajmo to popraviti. Naravno da nemam povjerenje, ali ne želim da moje nepovjerenje stoji na putu onima koji trebaju pomoć, odgovorio je Grbin.

Akt o interpelaciji je napravljen prije 16 mjeseci pa je teško odgovarati na pitanja od prije 16 mjeseci, rekao je ministar Bačić. Rekao je da se ne slaže sa stavom kako je obnova Banovine u cijelosti zakazala ili spora.

– Jako je puno napravljeno na polju javne infrastrukture i na polju izgradnje zgrada i obnove zgrada javne namjene. Dovršenje autoceste prema Sisku, obnovi 213 trafostanica, obnavljanju i izgradnji 700 projekata javne namjene koje se financiraju iz Fonda solidarnosti, sve uloženo od strane Hrvatskih voda, nasipi i uređenje vodovodne mreže, 50 sustava niskonaponske mreže je obnovljeno. Ne može se govoriti da je malo napravljeno u dijelu revitalizacije Banovine. Što se tiče života na Banovini, može se bolje, rekao je Bačić.

Ministar graditeljstva dodaje kako se i u poboljšanju uvjeta života na Banovini radi iznimno puno. Do kraja lipnja treba potrošiti oko 319 milijuna eura. Što se tiče izgradnje privatnih kuća, priznao je da tu situacija nije dobra. Prema procjeni, ministar misli da će biti oko 8 tisuća objekata koje će trebati obnoviti ili izgraditi nove.

– U Gunji je ukupni trošak bio 6 milijuna kuna. Izgrađeno je 220 kuća. Kada to usporedite s 8 tisuća zgrada onda je to ogroman posao koji zahtjeva obnovu infrastrukture i tih kuća. Točno je da nismo zadovoljni obnovom niti na zagrebačkom niti petrinjskom potresu. No ne treba zanemariti da je 7,450 tisuća objekata bilo u nekonstrukcijskoj obnovi. Tu je bilo i ozbiljnijih aktivnosti. Ne treba to minorizirati, rekao je Bačić.

Oporba o obnovi: Bačić ne može ugroziti premijera

Željko Sačić u ime kluba Hrvatskih suverenista rekao je da svi koji žive u epicentru potresa s velikim očajem i frustracijama prate ovu dramu. I da unatoč ogromnoj želji svih i unatoč ogromnim novcima koje su sami prikupili Vlada i ‘kvazi’ ministri i ‘kvazi’ koordinatori nisu bili u stanju ni početni korak napraviti da to potroše.

– Sada smo mi prisiljeni solidarno obnavljati si, susjed susjedu, kao u Markuševcu gdje je tako obnovljeno više od 800 kuća. Tako naša gradonačelnica u Petrinji kaže kako je najbolje nakon svega da si obnove svi sami, što od države traže pomoć. Sramotno, nedostojno hrvatskih ljudi. Okrenite leđa takvoj politici, rekao je Sačić.

Magdalena Komes kazala je kako se ovdje radi o samoobnovi i kako će ljudi dobiti sredstva. Na to se javio Mostov Nikola Grmoja koji je rekao kako ljudi na Banovini i u Zagrebu očekuju ispriku i kako su priču o samoobnovi Mostovci predlagali dvadeset dana nakon potresa. Postavlja se pitanje zašto su tako postavljene stvari ako je struka predlagala drugačije.

Grmoja je naveo i dva moguća razloga zašto se dvije godine održavalo ovakvo stanje. Ili premijer nije znao ili je namjerno razbacao odgovornosti kako se ne bi dogodio ‘heroj obnove’. Na kraju je izabrao Bačića koji je ionako pred mirovinom i ne može ugroziti premijera. U ime Kluba zastupnika za pravednu Hrvatsku Ružica Vukovac rekla je da je nužno vratiti se u poslijeratno vrijeme kada se kralo sve što se moglo krasti.

– Nitko u 20 godina nije niti pomislio da će elementarna nepogoda – potres, razotkriti krađu desetljeća koja nikad nije, niti u jednoj demokratskoj zemlji zabilježena, a posebno u uvjetima nakon Domovinskog oslobodilačkog rata. Zarađivati novac na ljudskim sudbinama nakon rata na način da se krade građevinski materijal ravno je veleizdaji. Jesu li ti ljudi, koji su prošli tu agoniju, tih godina, zaslužili ovakav odnos i danas. Zapitajmo se malo, kazala je Ružica Vukovac.