Analiziramo potrošnju i utjecaj na zdravlje 5 najpopularnijih vrsta rasvjete
Nakon direktiva Europske Unije koje zabranjuju daljnju proizvodnju većine dosad korištenih tipova žarulja, LED rasvjeta postaje dominantan izvor rasvjete u osvjetljavanju javnih površina, ali i kućanstava diljem Europe. Iako su LED svjetla izrazito energetski učinkovita ipak nisu bez mana.
LED žarulje | photo: unsplash
Umjetna rasvjeta vitalan su dio svakog prostora, koji ne treba shvatiti olako. Vrlo je vjerojatno da ćete veliki dio svoje svakodnevice provesti uz neku vrstu upaljene lampe. U nastavku analiziramo 5 najčešćih oblika rasvjete i njihovu energtsku efikasnost te cijenu, ali i utjecaj na zdravlje.
Žarulja sa žarnom niti
Klasična žarulja sa žarnom počela se upotrebljavati prije gotovo 150 godina te je desetljećima dominirala tržištem žarulja kao najčešće upotrebljavana žarulja. Uz svoje prepoznatljivo žuto svjetlo i prozirno staklo koje otkriva žarnu nit postala je prva asocijacija mnogih pri pomisli na žarulje, no energetska učinkovitost nije joj jača strana.
Takozvana incandescent žarulja emitira svjetlo zagrijavanjem žičane niti električnom energijom, dok stakleno kućište u kojem je vakuum onemogućava njeno spaljivanje blokirajući kontakt s kisikom. Zbog jednostavnosti same tehnologije i jeftinih materijala kao što su staklo i metal volfram od kojeg je sačinjena žarna nit taj tip žarulje iznimno je jeftin za proizvodnju. No zbog činjenice da većina električne energije koja prolazi kroz žarulju odlazi na zagrijavanje niti te relativno kratkog vijeka trajanja njena energetska učinkovitost drastično je manja od dostupnih alternativa. Kroz godine pojavile su se isplativije i dugotrajnije alternative, no i one imaju svoje prednosti i mane.
žarulja sa žarnom niti | photo: unsplash
Halogene žarulje
Naprednija vrsta žarulje sa žarnom niti halogena žarulja za razliku od klasične žarulje nema vakuum, već njenu atmosferu čine halogeni plinovi (jod, brom) čime se produljuje vijek trajanja žarne niti i zadržava prozirnost staklenog “balona”. Zbog toga halogena žarulja postiže znatno više temperature pa se obično preko nje stavlja i dodatni sloj stakla kako bi se izbjegle nesreće potencijalnim direktnim kontaktom sa žaruljom. Iako je ovaj tip žarulje ipak nešto energetski efikasniji od onog s klasičnom žarnom niti i dalje se kategorizira kao neefikasni potrošač te podliježe zabrani daljnje proizvodnje.
Osim niske energetske efikasnosti, potencijalni problem kod halogenih žarulja predstavlja i njihova visoka temperatura pa pri ugradnji treba obratiti pažnju na udaljenost od zidova, koji uslijed zagrijavanja mogu pocrniti. Uz rizik za potamnjele zidove, velik broj halogenih žarulja u prostoru podiže temperaturu same prostorije čime se potencijalno povećava potreba za daljnim korištenjem električne energije za hlađenje.
halogene žarulje | photo: unsplash
Fluorescentne cijevi
Fluorescentne cijevi svojedobno su osvojile svijet kao efikasna i isplativa alternativa žaruljama sa žarnim nitima. Isprva korištena uglavnom u komercijalne i industrijske svrhe, fluorescentna svjetla prvo nam padaju na pamet kad pomislimo na sliku velikih trgovačkih lanaca u američkim filmovima. Velika količina emitiranog svjetla čini ih pogodnima za veće prostore kao što su radni pogoni, kupovni centri ili garaže pri čemu koriste manje energije od klasičnih žarulja sa žarnom niti.
Jedna od specifičnosti fluorescentnih žarulja je i vremenski odmak između paljenja i pojave svjetla, do kojeg dolazi zbog vremena koje je potrebno da se zagrije plin. Naime, fluorescente žarulje najčešće su punjene plinom aragonom i malom količinom živine pare koji uslijed zagrijavanja emitiraju svjetlost.
fluorescentne cijevi | photo: unsplash
CFL žarulje
CFL (compact fluorescent light) poznatije kao “štedne” žarulje kompaktnije su verzije originalno glomaznih fluorescentnih svjetiljki namjenjene kućnoj uporabi. Koriste istu tehnologiju kao i njihove veće verzije, a prednost im je također veći vjek trajanja, jače osvjetljenje i manja uporaba električne energije. CFL žarulja može postići snagu od 3000 lumena koristeći 35 Watta, dok prosječna žarulja sa žarnom niti postiže oko 800 lumena za 60 Watta.
Jednako kao i fluorescentne cijevi, CFL žarulje punjene su plinovima među kojima se nalazi i živina para te mogu predstavljati opasnost po zdravlje ako se razbiju. Iako je količina žive u prosječnoj CFL žarulji relativno mala preporuka je žarulju koja se razbila pomesti i sigurno zbrinuti jer se radi o otrovnom otpadu, a prostoriju provjetriti na 5 do 10 minuta.
Zbog dizanja standarda energetske efikasnosti od Europske Unije, obustavlja se daljnja proizvodnja manje efikasnih verzija te u konačnici kroz vrijeme i svih vrsta CFL žarulja s namjerom da ih u potpunosti zamjene LED žarulje.
CFL žarulje | photo: unsplash
LED žarulje
LED ili “Light Emitting Diode” smatraju se najučinkovitijim izvorom umjetne svjetlosti. Osim izrazito dugog vijeka trajanja, koji može biti i 10 puta veći nego kod klasične žarulje sa žičanom niti, LED lampe i žarulje moguće je reciklirati. Upravo zbog tih odlika Europska Unija kroz niz direktivi nastoji potaknuti potpuno prebacivanje na LED rasvjetu kao ekonomičniju i ekološki prihvatljiviju alternativu starijim tipovima žarulja. Iako se LED rasvjeta koristi već duže vrijeme u automobilskoj i zrakoplovnoj industriji, prometnoj signalizaciji, dizalima i mnogim drugim područjima, uporaba u kućanstvima relativno je novi trend.
Od svih navedenih tipova žarulja LED žarulje zasigurno su najskuplje, no njihova cijena opravdava se izrazito dugim vijekom trajanja pa se visina početne investicije i ne čini neisplativom ako uzmemo u obzir da bi jedna žarulja mogla trajati preko 8 godina. Kao i CFL žarulje, LED emitira izrazito jaku svjetlost te koristeći malu količinu električne energije može osvjetliti velik prostor.
LED žarulje | photo: unsplash
Iako većina navedenih prednosti ostavlja dojam kako je LED rasvjeta doista rasvjeta budućnosti koja može pomoći u borbi s onečišćenjem, postoje rizici i potencijalne nuspojave. Mnogi korisnici LED rasvjeti zamjeraju nedostatak topline koju možemo naći kod žarulja sa žarnom niti, a LED emitira i veću količinu plavog svjetla koje utječe na proizvodnju melatonina u tijelu te može uzrokovati probleme u spavanju. Plavo svjetlo emitiraju i ekrani računala i mobitela pa ih se zato ne preporuča koristiti netom prije spavanja, što u slučaju rasvjete može predstavljati problem. LED svjetla s opcijom toplijeg, žutog svjetla pate od istog problema pa se plavom svjetlu ne može doskočiti na taj način.
Usprkos brojnim prednostima LED rasvjete, i ona kao i ostali oblici umjetnog svjetla ima svoje negativne karakteristike pa se svakako preporuča pobrinuti se da što više svjetla dobijemo od sunca, jer ono za razliku od umjetnog emitira svjetlo crvenog spektra. Uz prirodno svjetlo, sve su popularnije i naočale s filterima protiv plavog svjetla koje mogu umanjiti njegovu štetnost.
