Hrvatski savjet za zelenu gradnju: Najveća organizacija koja se bavi održivim načinom življenja

Hrvatski savjet za zelenu gradnju (GBC) je međunarodna neprofitna organizacija, kojoj je cilj pomoći dosegnuti vrhunac po pitanju održivog načina življenja. Najveća su hrvatska organizacija koja se bavi ovim područjem i trenutno imaju više od 100 članova.

GBC je osnovan 2009. godine, a trenutno broji 10 stalno zaposlenih djelatnika. Trenutno rade na više od deset međunarodnih projekata, pomoću kojih prenose znanja vezana za održivu gradnju. Upravo se kroz te projekte mijenja način na koji održivost kao sam koncept postaje standard u planiranju, gradnji i korištenju zgrada, ali i njihovom zbrinjavanju.

– Strategija djelovanja GBC-a je poticanje: implementacije nZEB – zgrada gotovo nulte potrošnje energije, politika reduciranja emisija stakleničkih plinova, životnog ciklusa zgrada, kružne ekonomije i cjeloživotnog pristupa u izgrađenom okolišu te stavljanja osoba u prvi plan prilikom kreiranja održivog urbanog načina življenja u privatnom i poslovnom okruženju, rekli su nam iz GBC-a.

Kako su nam objasnili, upravo su kroz svoje projekte shvatili da postoji potreba za alatom koji će moći kvantificirati samu ‘održivost’. To je prepoznato i na razini Europske unije, pa je tako u lipnju 2020. godine objavljena uredba poznata kao ‘Taksonomija’. U isto vrijeme je donesena i uredba poznata kao ESG izvještavanje.

Certifikacijski sustav je sustav kojim se određuje i potvrđuje razina održivosti građevinskog projekta. Postoji ih nekoliko na tržištu, a GBC je nakon analize zaključio da je DGNB certifikacijski sustav najbolji odabir. Upravo zato su s Njemačkim savjetom za održivu gradnju potpisali sporazum i postali jedina organizacija u Hrvatskoj kroz koju se može registrirati projekt za certificiranje te ga provesti.

DGNB je najbolji odabir iz dva razloga: za početak, DGNB je razvijen u Njemačkoj, odnosno u EU. Samim time, kriteriji koji se propituju u postupku certifikacije su usklađeni s regulativom EU. S druge strane, DGNB najravnomjernije propituje kriterije utjecaja zgrade na okoliš, kao i njezin društveni i gospodarski utjecaj.

DGNB sustav ima četiri razvijena seta kriterija:

1. Naselje ili distrikt, setom kriterija se određuje održivost područja koje sadrži veći broj zgrada i različitih površina
2. Zgrada – kriterijima se određuje održivost jedne novoizgrađene zgrade
3. Interijer – kriteriji za unutarnji prostor u zgradi (ako se ne certificira cijela zgrada)
4. Zgrada u korištenju – kriteriji za pregled zgrade koja se već koristi

Moguće se dvije vrste certifikata: predcertifikat – koji se daje na osnovi pregleda projektne dokumentacije i idealno se provodi paralelnu s projektiranjem, certifikat: koji se izdaje kada je zgrada dovršena i većim djelom namještena.

Grupe kriterija

1. Okolišna kvaliteta koja nosi 22,5% ocjene kvalitete
2. Gospodarska kvaliteta koja nosi 22,5% ocjene kvalitete
3. Društvena kvaliteta (kvaliteta i zdravlje korisnika) koja nosi 22,5% ocjene kvalitete
4. Tehnička kvaliteta: koja nosi 15% ocjene kvalitete
5. Kvaliteta procesa: koja nosi 12,5% ocjene kvalitete
6. Kvaliteta pozicije : koja nosi 5% ocjene kvalitete

Kako su nam pojasnili, benefite od ocjene može znati samo investitor, ali načelno, investitori žele imati održivi i zeleni portfelj. Vrlo često se dogodi da financijeri inzistiraju na održivim ulaganjima (s relevantnom potvrdom o održivosti), a isto tako se u uslužnom sektoru upravo s ovom vrstom potvrde cilja na specifičnu klijentelu – one kojima je to važan kriterij pri odabiru pružatelja usluga.

Nakon analize usklađenosti s kriterijima koju provodi konzultant i/ili auditor i prijedloga ocjene, certifikator potvrdi ili da prijedlog izmjene ocjene, te se projektu dodjeljuje jedna od 4 ocjene za ovisne o stupnju usklađenosti s graničnim vrijednostima kriterija:

• 80% i više kriterija dodjeljuje se platinasta plaketa
• 65% do 80% dodjeljuje se zlatna plaketa
• 50% do 65% dodjeljuje se srebrna plaketa
• 35% do 50% dodjeljuje se brončana plaketa
  Izdvojeni članak

  

  Ideje sa Cresa, Lošinja i Korčule uvrštene u 10 najboljih projekata otočke energetske tranzicije u EU

U pitanju je sustav zato što ima unaprijed određeni set kriterija s graničnim vrijednostima; svojstva zgrade se uspoređuju s tim kriterijima i graničnim vrijednostima i tako se određuje razina održivosti. Također, strogo su definirane uloge i ovlasti u certificiranju, koje jamče objektivnost ocjene:

• Investitor je osoba koja investira u građevinski projekt i koja odlučuje da želi ocjenu o razini održivosti
• Konzultant/auditor je osoba koja je prošla edukaciju i položila propisani ispit te može uspoređivati karakteristike projekta (ili zgrade) s kriterijima i dati prijedlog ocjene
• Certifikator je Njemački savjet za održivu gradnju (DGNB) ili nacionalni System partner s kojim je DGNB potpisao sporazum (u Hrvatskoj je to Hrvatski savjet za zelenu gradnju)

Postupak certificiranja

1. Zainteresirani investitor odabire konzultanta za provjeru usklađenosti projekta s kriterijima, popis konzultanata je javan i može aga se pregledati na poveznici
2. Ako se investitor odluči na postupka predcertificiranja (usklađenost projektne dokumentacije s kriterijima) analiza se provodi usporedno s projektiranjem što omogućuje usklađivanje projektne dokumentacije s kriterijima i na taj način višu razinu usklađenosti. Ako je zgrada završena provodi se postupak certificiranja gdje se na osnovi projektne dokumentacije i mjerenja ocjenjuje usklađenost
3. Konzultant liste usklađenosti s kriterijima zajedno s dokaznom dokumentacijom šalje certifikatoru, za Hrvatsku je to Hrvatski savjet za zelenu gradnju,
4. Certifikator na osnovi dostavljene dokumentacije potvrđuje ili usklađuje procijenjenu ocjenu konzultanta ili auditora