Veslačko naselje bi moglo postati 'svemirski brod' energetske samodostatnosti

Predstavnici suvlasnika iz zagrebačkog Veslačkog naselja su se sastali sa stručnjacima iz Energetskog instituta Hrvoje Požar koji si im prezentirali koncept energetske obnove koja može dovesti do apsolutne energetske samodostatnosti naselja. Ovakva futuristička ideja nije utopija, na Institutu su počeli od svoje zgrade.

Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) dobio je donaciju od osam milijuna kuna iz norveških fondova (Iceland Lichtenstein Norway grants) kako bi svoju zgradu na Savskoj 163 energetski obnovio, ali i izradio edukacijski centar za inženjere, arhitekte i građevinare kako bi osigurali prenošenje svojih iskustava.

Dio je to projekta nZEB (engl. Nearly Zero Energy Buildings) kojem je cilj energetski obnoviti zgrade, ali i povećati sigurnosti u slučaju požara, osigurati mjere za zdrave unutarnje klimatske uvjete i što je posebno zanimljivo, povećati mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade, posebice radi povećanja potresne otpornosti.

Pri tome ljudi iz EIHP nisu samo mislili na sebe već su cijelu stvar počeli promišljati i šire pa su stvorili koncept ‘Zgrada – Susjedstvo – Grad’ koji bi njihove planove trebao proširiti na cijelo naselje a potom i na cijeli grad. Zato je nedavno u Savskoj 163 održan sastanak s predstavnicima suvlasnika iz zagrebačkog Veslačkog naselja i ekipom sa servisa ZGRADOnačelnik.hr. Ideja ovog neformalnog druženja bila je upoznati se sa stanovnicima te gradske četvrti, razmijeniti iskustva, ideje, a možda i pokrenuti neke promjene u toj gradskoj četvrti.

Ušteda energije, zdravlje, sigurnost…

Stručnjaci iz Instituta predstavili su sudionicima što su sve napravili do sada i što je dalje u planu. Naime, u tijeku je ishođenje lokacijske dozvole za sveobuhvatnu energetsku i konstrukcijsku obnovu poslovne zgrade EIHP-a, a već se priprema i dokumentacija za glavni projekt. Dodatnom toplinskom izolacijom postavljenom s unutarnje strane i prema tavanu zgrada će iz sadašnjeg energetskog razreda C biti klasificirana u energetski razred A, za potrebnu toplinsku energiju.

Koristit će se podzemna voda kao izvor energije za sustav dizalice topline voda-voda za potrebe grijanja, hlađenja i klimatizacije. Ugrađuju se novi LED izvori svjetlosti i upravljanje rasvjetom prema intenzitetu dnevnog osvjetljenja i okupiranosti prostora. Integrirana fotonaponska elektrana od 50 kW bit će postavljena na krovu zgrade.

Zgrada će gotovo svu potrebnu energiju proizvoditi na svojoj lokaciji i na razini primarne energije će biti klasificirana u energetski razred A+. Sustav automatskog upravljanja energetskim tehničkim sustavima će biti u klasi pametne zgrade.

Zgrada će se koristiti prema tipičnim scenarijima s obzirom na toplinsku ugodnost, osvijetljenost i kvalitetu zraka u prostoru, razmjenjivat će se energija proizvedena na lokaciji zgrade s mrežom (fleksibilno povezivanje s mrežom i pohrana energije) i upravljat će se potrošnjom i troškovima za energiju.

Procijenjeni troškovi za opisane tehnologije su osam milijuna kuna i periodi povrata investicije su dugački. Nakon svih radova, u zgradi EIHP se očekuje smanjenje potrošnje energije za 90 posto i smanjenje troškova za energiju za 80 posto. Naime, nakon obnove EIHP će jedine troškove imati za vodu i za crpljenje podzemne vode.

EIHP je uključen u Program sufinanciranja EEA fonda ( EIHP je i programski partner iz RH u programu ‘Energija i klimatske promjene’ koji se financira iz Financijskih mehanizama Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Kraljevine Norveške 2014.- 2021.) koji će tehnologije za ostvarivanje standarda gotovo nulte energije financijski pokriti u potpunosti.

Takvu priliku, nažalost, nemaju suvlasnici višestambenih zgrada. Prijavljivanje na natječaje za sufinanciranje energetske obnove je neizvjesno i dugotrajno, a priprema cijelog projekta energetske obnove zahtijeva dugogodišnji angažman svih stanara. S obzirom na sve što se radi na zgradi Instituta, ideja je vidjeti što se od toga može primijeniti na Veslačko naselje.

Prepolovljeni računi za grijanje

– Ovo što radi EIHP je svemirski brod i nitko od nas u ovim trenucima to ne može financirati, ali može težiti tomu, rekao je na početku rasprave s predstavnicima suvlasnika Tin Bašić kao predstavnik ZGRADOnačelnik.hr-a.

Jedan od predstavnika suvlasnika iz Veslačkog naselja ispričao je kako su prije tri godine završili s energetskom obnovom nebodera u kojem živi. Tada su dobili putem Javnog poziva sufinanciranje od 60 posto, a preostalih 40 posto su platili suvlasnici. Uređivali su krov i fasadu. Pričuva im se podigla s 2,86 kuna na 4,86 kuna. No uštede za grijanje su značajne. Prije obnove taj je predstavnik suvlasnika za grijanje plaćao između 650 i 850 kuna mjesečno, a sad plaća 360 kuna.

Energetsku obnovu zgrade planira većina zgrada čiji su predstavnici suvlasnika bili na ovom druženju. No nailaze na brojne probleme. Upravo zbog svega toga je EIHP i organizirao ovo druženje. Prvenstveno da bi se upoznao sa susjedima, a zatim i da saznaju s kojim se problemima susreću te da, na kraju krajeva, možda dođu do nekog zajedničkog rješenja koje bi zgradama u Veslačkom naselju moglo pomoći i olakšati energetsku obnovu.

Osim obnove vlastite poslovne zgrade, EIHP želi definirati standard gotovo nulte energije za svoje neposredno susjedstvo, Veslačko naselje. Izradit će analizu koji se obnovljivi izvori energije mogu koristiti i kako će zamjena energenata utjecati na buduće troškove za energiju u višestambenim zgradama. Da bi se analiza temeljila na što točnijim podacima, susjedi su pozvani da podijele informacije o projektima energetske obnove zgrada koje su već proveli ili za koje su već pripremili dokumentaciju, kao i ostale podatke o potrošnji energije.

Varijante rješenja za promjenu energenata EIHP će predstaviti susjedima i kroz raspravu utvrditi koje su opcije prihvatljive s obzirom na potrebnu investiciju, uključene sudionike u takve projekte i sve vezane administrativne procedure. Ovakvo razmišljanje je pogled i planiranje u budućnost, ali je važno da se provede u dijalogu sa stanovnicima.

Energetska tranzicija će zahtijevati uključivanje građana u planiranje lokalnih energetskih sustava, investiranje u promjene na vlastitoj zgradi i omogućit će sudjelovanje na tržištu energije. Neka rješenja će stanovnici moći provesti u kraćem vremenskom roku, ali za značajne aktivnosti bit će potrebna promjena Generalnog urbanističkog plana i priprema podzakonskih akata za korištenje obnovljivih izvora energije.

Transfer znanja i edukacijski centar

Cijeli projekt koji je EIHP pokrenuo nema samo za cilj energetsku učinkovitost već je naglasak na transferu znanja, formiranju lokalnih partnerstva za unapređenje znanja i podizanje svijesti o nZEB i ZEN standardima, ali i jačati suradnju između istraživačkih institucija Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške.

– Uspostavljamo nacionalni nZEB centar, to je zapravo dio za edukaciju inženjera, arhitekata, građevinara i općenito stručnjaka koji se bave izgradnjom, a imat ćemo osam punionica za električne automobile, otkrila je Jasmina Trstenjak iz EIHP-a za baustelu.hr.

Sve ovo je dio rješavanja problema izrazito loših energetskih karakteristika javnih zgrada. No, postoje temelji za rješenje tog problema i oni se nalaze u dva ključna dokumenta energetske politike Republike Hrvatske: Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) za Republiku Hrvatsku za razdoblje 2021. – 2030. (usvojen krajem 2019.) i Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine (usvojena krajem 2020.).

Republika Hrvatska je također usvojila standardizaciju zgrada gotovo nulte energije, međutim stvarna primjena i provedba još uvijek izostaje, posebno kada je riječ o obnovi postojećih zgrada. EIHP je krenuo u mijenjanje postojećeg stanja.