Akademija prirodnog graditeljstva: Sve više ljudi nastoji izgraditi dom koristeći prirodne, a ne toksične materijale

Na Recikliranom imanju u Vukomeriću, od 26. do 29. svibnja je održan prvi modul ovogodišnje, četvrte po redu Akademije prirodnog graditeljstva. Radi se o praktičnoj edukaciji koja je namijenjena izvođačima radova, projektantima i graditeljskim entuzijastima.

U zadnje vrijeme sve više raste interes za gradnju prirodnim materijalima, međutim, što to točno znači i podrazumijeva? Naime, prirodno graditeljstvo se oslanja na tradicijske tehnike unaprijeđene modernim rješenjima i alatima, a ova vrsta gradnje, u odnosu na ‘klasičnu’, podrazumijeva puno više pripreme materijala na samom gradilištu.

Materijali koji se koriste u prirodnom graditeljstvu su neprocesuirani lokalni materijali koji dolaze iz poljoprivrede, šumarstva i raznih iskopa. Tako su najčešće korišteni građevinski materijali slama, drvo, kamen, zemlja, cigla, konoplja, ovčja vuna i trska. Osim toga, nerijetko se koriste i reciklirani materijali iz starih građevina što podrazumijeva zaštitu i obradu već korištenih materijala.

O ovim osnovama, kao i svim drugim specifičnostima i karakteristikama prirodnog graditeljstva se uči dvadeset polaznika Akademije prirodnog graditeljstva. Ovogodišnja edukacija se sastoji od tri modula, od kojih je prvi održan od 26. do 29. svibnja na Recikliranom imanju u Vukomeriću, a i drugi modul je upravo u tijeku, odnosno traje od 16. do 19. lipnja. Zadnji dio edukacije će se održati od 14. do 17. srpnja.

Postoji velik interes za sudjelovanjem u edukaciji, a polaznici prolaze kroz cijeli proces učenja i rada

Kako izgledaju ove edukacije, objašnjava nam Matko Šišak, voditelj Akademije.

– Polaznici, uz stručno vodstvo graditelja, arhitekata, strojara, obrtnika i umjetnika, prolaze kroz cijeli proces učenja i rada: od projektiranja, čitanja nacrta, tesarskih radova pa sve do izrade drvenih konstrukcija, ugradnje zidova od bala slame i industrijske konoplje. Također, polaznike se uči gradnji zelenog krova, raketne peći, zidanju kamenom i ciglom, izrađuju zemljane žbuke i podove, bojaju prirodnim pigmentima i slično. Uz edukaciju, ljudi se i druže, razmjenjuju iskustva i umrežavaju se, kaže Šišak.

Otkriva nam i koji dijelovi edukacije su polaznicima najinspirativniji, a koji najizazovniji.

– Budući da je najviše korisnika bez veće prakse, uče se rukovanju alatima, strojevima i mašinama, taj dio na njih djeluje oslobađajuće i ohrabrujuće. Rad s drvetom, zemljom i slamom im je većinom nepoznat i nov i isto jako inspirativan. Naravno, najteže im pada fizički rad bez kojeg nema nikakve gradnje, objašnjava Šišak.

Obzirom da sve više ljudi nastoji izgraditi vlastiti dom koristeći prirodne, a ne toksične materijale, interes za pohađanjem edukacije koje organizira Akademija je velik. Edukacija može primiti dvadeset ljudi, a svake se godine ta kvota brzo popuni. I za kraj, Šišak objašnjava da ne morate imati specifično predznanje da bi pohađali Akademiju.

-Predznanje je dobro došlo, no nije preduvjet. Vrlo brzo složimo radne timove prema afinitetima i sposobnostima i tako izvučemo najviše za same polaznike.

Rad Akademije prirodnog graditeljstva možete pratiti na stranicama ZMAG-a.