Evo o čemu treba voditi računa kod kupnje zimske radne uniforme

Rad na otvorenom tijekom zime može biti vrlo izazovan. Osim što se radnici izlažu nisu opasnosti zbog kliskog terena i općenito težih uvjeta za rad, u opasnosti su od zadobivanja ozeblina i lakše narušavaju zdravlje. Zato je bitno prilagoditi radnu odjeću ekstremnim vremenskim uvjetima. Donosimo nekoliko savjeta za odabir dobre zimske radne uniforme.

Još od malih nogu nas stariji uče o važnosti slojevitog oblačenja, a to je savjet koji vrijedi i kada je rad u zimskim okolnostima u pitanju. Prvi sloj odjeće trebao bi prianjati uz tijelo, i trebao bi biti topao, a preporuča se nošenje odjeće od vune ili sintetičkih vlakana jer izvrsno griju. S druge strane, vanjski dio odjeće trebao bi biti komotniji. Za vanjski sloj odjeće preporučljivo je nositi nešto poput vjetrovke, odnosno hlače, jakne ili kombinezone koji su vjetronepropusni i vodonepropusni.

Vrlo je važno da je odjeća odgovarajuće veličine, jer ako je premala ili prevelika može ometati kretnje, a prednost slojevite odjeće jest da možete skinuti sloj kada postane prevruće. Pazite da ostanete suhi, a ako se uznojite imajte na umu da je bitno osušiti se jer su znoj i hladnoća spoj za lakše zadobivanje ozeblina.

Kao male su nas učili da je obuća pola zdravlja, to vrijedi i za radne uvjete. Radna obuća trebala bi imati đon s većim brazdama kako bi spriječile klizanje, tj. protuklizni đon, a više slojeva čarapa nikada nije na odmet jer se tako čuva toplina stopala.

Osim stopala, nemojte zaboraviti na važnost ruku. Postoje razne vrste radnih rukavica koje možete prilagoditi svojem poslu, a kožne su svakako najbolja opcija, a njihovu debljinu možete prilagoditi radnom mjestu.

Vuna – čuvarica topline

Zlatno pravilo za zimu – vuna! Vuna ima prirodno svojstvo takozvanog reguliranja temperature. Unutrašnjost vlakna vune može preuzeti vodenu paru, dok vanjska površina odbija vodu. Vlakno može prihvatiti do 33% vode u odnosu na svoju suhu težinu bez da se osjeti da je vlažna. Suši se znatno brže nego, primjerice, pamuk. Proizvod od vune sadrži u odnosu na ukupnu zapreminu do 85% zraka. To svojstvo mu omogućuje da jako dobro grije. Vuna se ne prlja i ne gužva jer je vlakno elastično. Osim toga, jednom obojena, ne gubi boju i nije zapaljiva. Ne gori nego se odmah pretvara u ugljen, a za razliku od umjetnih vlakana jedva da upija znoj. Bez posebne obrade, može izazivati osjećaj neugodnog “grebanja” na koži. Tog grebanja nema kod finih merino vuna. Sve su to razlozi zbog kojih ujedno preporučamo vunenu kapu kada nastupi zimsko vrijeme.

Kod odabira zimskih jakni razmislite o onima koje su estetski vrlo uočljive pa su neonske boje dobra opcija ili pak reflektirajući prsluci. Ako nosite naočale ne zaboravite maramice ili krpice za staklo kako biste ih mogli obrisati. Pobrinite se da drugi vide vas, ali i da vi vidite druge, usprkos snježnim mećavama, kiši, olujama ili gustoj magli.

Ranije smo pisali o ‘savršenim božićnim poklonima za bauštelce’ i tamo smo izdvojili korisne zimske odjevne predmete pa vam i to može pomoći u odabiru:

Preporuke iz ministarstva

Osim toga, ministarstva zdravstva je izradilo uputu ‘Zaštita od velikih hladnoća – preporuke za javnost’ koju valja proučiti:

Izlaganje niskim temperaturama u hladno zimsko vrijeme može uzrokovati štetne posljedice na zdravlje te dovesti do nastanka ozljeda (ozeblina, promrzlina, smrzotina) i opće pothlađenosti tijela (hipotermija), što može imati i smrtni ishod. Kako biste se zaštitili, pridržavajte se sljedećih preporuka:

• Pratite vremensku prognozu i upozorenja o niskim temperaturama i nepovoljnim vremenskim prilikama te izbjegavajte izlazak, ako to nije prijeko potrebno.
• Odjenite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu (vuna, polipropilen, svila). Vanjski dio odjeće (kaput, jakna) treba biti nepropustan za vjetar i vlagu. Glavu zaštitite kapom koja prekriva oba uha, a ruke zaštite rukavicama. Usta je dobro prekriti šalom zbog sprječavanja direktnog udisanja hladnog zraka (posebno važno za bolesnike s bolestima srca i dišnih puteva). Izuzetno je važna topla, udobna zimska obuća otporna na vlagu.
• Osobama koje boluju od kroničnih bolesti, posebno kardiovaskularnog i respiratornog sustava, preporuča se izbjegavanje izlaganju niskim temperaturama u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima.
• U slučaju ledene kiše, smrzavanja ili snijega na tlu, budite oprezni radi klizavih pločnika i kolnika te povećane mogućnosti padova i prijeloma kostiju. Kod niskih temperatura treba izbjegavati teže fizičke poslove na otvorenom, kao i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje.
• Pomozite obitelji, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami.
• Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljavanja i prekid boravka na hladnoći.
• U slučaju da se kod onih osoba koje duže borave na otvorenom (izletnici, planinari, alpinisti, vojnici ) pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina (trnjenje i gubitak osjeta prstiju uz blijedu kožu, ponekad i bol), treba odmah potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću, pothlađenu osobu postepeno utopljavati zamatanjem u deke, ali nikako ne izlagati direktnom izvoru topline. Preporuča se dati tople bezalkoholne napitke (čaj, juha) te potražiti stručnu medicinsku pomoć i nazvati: Hitnu medicinsku službu – 194 ili jedinstveni europski broj za žurne službe – 112