Dimnjačari nam objašnjavaju zašto je važno jednom godišnje izvršiti vizualnu kontrolu dimnjaka i dozračnog dijela sustava

Sezona grijanja je u punom jeku. Bilo da se grijete na plin, drva ili neki drugi način, trebalo se pobrinuti da instalacije ili dimnjake pripremite za sezonu. Javili smo se Grupaciji dimnjačara Hrvatske gospodarske komore da ih pitamo više o održavanju dimnjaka. Ponudili su nam zanimljive odgovore, a doznali smo i kako se ljudi i danas hvataju za gumb kad vide dimnjačara  jer vjeruju da će imati sreće, odnosno da se dimnjak neće začepiti ili zapaliti.

Redovito čišćenje dimnjaka obavlja se da bi korisnici bili sigurni odnosno kako bi se spriječili požari ili trovanja. Osim toga, redovitim se čišćenjem produžuje vijek trajanja dimnjaka. Rekao nam je to voditelj Grupacije dimnjačara HGK, Dejan Lončarić.

No, što znači ‘redovito’ čišćenje dimnjaka?

Za dimnjake koji koriste kruto/tekuće gorivo, preporuka je čistiti jedan put mjesečno u tijeku sezone grijanja (minimalno četiri puta godišnje), dok je kod dimnjaka koji koriste plinsko gorivo potrebno minimalno jedan put godišnje čišćenje. Za naglasiti je da je potrebno minimalno jedan puta godišnje vršiti vizualnu kontrolu dimnjaka i dozračnog dijela sustava grijanja. U slučaju sumnje sigurnog rada dimnjaka i uređaja za loženje vrše se i izvanredne kontrole.

Što uzrokuje aktivno stvaranje čađe?

Sagorijevanjem drva/tekućeg goriva ili prirodnog plina dolazi do stvaranja dimnih plinova koji kondenziraju te se talože na unutarnjim stjenkama dimnjaka. Kondenzirana voda na sebe veže i sumpor te se stvara sumporna kiselina koja uz krute čestice čađe ugrožava unutarnju stjenku dimnjaka postupnim prodiranjem u unutrašnjost materijala. Time se ugrožava i konstrukcija dimnjaka. Ako se pojave mrlje na vanjskim dijelovima dimnjaka, to je znak da je dimnjak potrebno hitno rekonstruirati kako bi se spriječilo trovanje i požar. Velike količine čađe se najčešće pojavljuju kada dimnjak nije dobro dimenzioniran, kada se koristi neadekvatno gorivo (mokro drvo, tehnološki drveni otpad, plastični otpad, i sl.) te kada se prigušuje rad uređaja za loženje zbog uštede energenta, najčešće kod rada peći na kruto gorivo. Prljavi dimnjak predstavlja opasnost za vašu dobrobit i stanje zgrade koju ne treba podcjenjivati.

Koje su metode čišćenja dimnjaka?

Dimnjak se može čistiti klasičnom metodom odnosno dimnjačarskim četkama ili mehaničkim putem (tzv. frezanje dimnjaka), ovisno o vrsti i količini čađe. Jedna od metoda skidanja debljih naslaga čađi (zapaljive smole) je i spaljivanje, no zbog rizičnih posljedica ona se ne preporuča.

Postoje li drugi razlozi zbog kojih građani zovu dimnjačare?

Uz redovne dimnjačarske poslove, čišćenje i kontrole dimnjaka dimnjačari vrše i analize dimnih plinova, mjerenja ugljičnog monoksida (CO) u prostoru, provjere ispravnosti dozračivanja prostora (tzv. Test 4 Pa), izradu podloga za projektiranje (rekonstrukciju) dimnjaka, izdavanje tehničkih rješenja i sl.

Jesu li cijene usluga iste u cijeloj Hrvatskoj i kako se kreću?

U RH ne postoji jedinstvena regulacija cijena ni jedinstvena ‘Odluka o obavljanju dimnjačarskih poslova’. To određuju lokalne uprave (gradovi i općine). Stavka redovnog čišćenja dimnjaka se kreće između 50,00 – 150,00 kn / dimnjak do 10 m’ – obiteljska kuća (navedena cijena se isključivo odnosi na čišćenje dimnjaka redovnim dimnjačarskim alatom). Grupacija dimnjačara HGK je predložila Ministarstvu graditeljstva rješenje te očekujemo jedinstvene uvjete rada dimnjačarstva na području RH.

Moramo pitati, je li istina da ljudi dodiruju gumb na odjeći kada vide dimnjačara?

Da, jer i dalje postoji vjerovanje da ako se uhvatite za gumb kada vidite dimnjačara da ćete imati sreće, odnosno da vam se neće dimnjak začepiti ili zapaliti.