Nanosi snijega i leda koji su posljednjih tjedana okovali kontinentalnu Hrvatsku sa zatopljenjem polako nestaju, otkrivajući prve posljedice zime na kućnim prilazima. Od pukotina i udubljenja do pomicanja ploča i oštećenja fuga. Za kućevlasnike to znači kako proljetno čišćenje ove godine neće biti samo kozmetička akcija. Srećom, mnoge štete ovoga tipa mogu se sanirati jednostavnim ‘sam svoj majstor’ metodama. U nastavku donosimo sve o oštećenjima prilaza koji su pod asfaltom, betonom i opločnjacima, te savjete majstora kako ih popraviti.
opločnjak | foto: Ivana Solar
Zima sa sobom donosi snijeg, led i niske temperature, a kućni prilazi često su prvi koji podnose posljedice. Bez obzira radi li se o asfaltu, betonu ili opločnjaku, zima može uzrokovati pukotine, udubljenja, pomicanje ploča i druge štete koje narušavaju funkcionalnost i izgled prilaza.
Mnogi vlasnici kuća ne primijete problem dok proljeće ne otkrije vidljive tragove oštećenja, što popravke može učiniti skupljima i zahtjevnijima. Međutim, uz pravovremenu reakciju i malo ‘uradi sam’ truda, mnoge štete mogu se sanirati prije nego što postanu ozbiljan problem. U nastavku donosimo pregled najčešćih problema po vrstama prilaza i praktične savjete kako ih sami popraviti.
Asfaltirani prilaz
Asfaltirani prilazi kućama posebno su osjetljivi na zimu. Voda koja prodre u mikropukotine smrzava se i širi, stvarajući veće pukotine i udubljenja. Sol i mehaničko čišćenje snijega dodatno mogu oštetiti površinu, čineći asfalt hrapavim i lomljivim.
Najčešće oštećenje je kombinacija pukotina i manjih rupa koje, ako se ne saniraju na vrijeme, s vremenom prerastaju u veće probleme. Za vlasnike koji žele sami intervenirati, prvi korak je čišćenje pukotina od prljavštine i vode.
Nakon toga, male pukotine mogu se popuniti specijalnim asfaltom u tubi, dok udubljenja zahtijevaju mješavinu za zakrpe koja se utisne u rupu i zagladi lopaticom. Oboje je moguće kupiti u trgovinama specijaliziranim za građevinu.
asfaltiranje okućnice | foto: Freepik
Betonirani prilaz
Betonirani prilazi su kruti i otporni, ali hladnoća im itekako može naštetiti. Voda koja prodire u pore betona često uzrokuje pukotine i ljuštenje gornjeg sloja. I u ovom slučaju korištenje soli za odmrzavanje dodatno oštećuje površinu, ostavljajući je hrapavom i vizualno dotrajalom. Dodatno, beton je manje fleksibilan od asfalta, pa promjene temperature mogu brzo dovesti do vidljivih oštećenja.
Vlasnici koji žele sami sanirati prilaz mogu koristiti smjesu za popunjavanje pukotina koja se nanosi lopaticom ili kistom, dok odljušteni dijelovi zahtijevaju čišćenje labavih fragmenata i nanošenje posebnog betonskog reparacijskog morta.
Nakon sušenja, površina se može zagladiti brusnim papirom ili glatkom lopaticom. Sve uz napomenu kako redovito premazivanje zaštitnim premazom sprječava prodor vode i smanjuje rizik od novih pukotina.
Prilazi obloženi opločnjacima zimi doživljavaju drugačiji tip oštećenja. Smrzavanje vode između ploča može ih pomaknuti i stvoriti neravnine, dok fuge između ploča često pucaju ili se isprazne. Površina može i postati skliska, posebno nakon kiše ili snijega, što dodatno povećava rizik od nezgoda.
Za vlasnike koji žele sami intervenirati, prvo je potrebno očistiti podlogu od prljavštine. Potom uz pomoć gumenog čekića poravnati opločnjake koji su ‘iskočili’. Fuge se potom dopunjavaju kvarcnim pijeskom tako da se ovaj posipa po cijeloj površini i onda metlom razvlači u svaku fugu.
Ako je podloga jako oštećena, pojedine opločnjake treba zamijeniti, a prije stavljanja novih elemenata osigurati stabilnost nasipavanjem sloja sitno drobljenog kamena. Treba znati kako povremeno posipanje fuga kvarcnim pjeskom tijekom godine sprječava daljnje pomicanje ploča i održava prilaz sigurnim.
Poštovani, da biste pročitali 3 besplatna teksta potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili
sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Državne nekretnine objavile su još jednu rundu poslovnih prostora koji traže zakupce. Od Osijeka do Zadra u ponudi je ukupno 25 nekretnina, a najzanimljivije su na Kvarneru.
Na 15. katu Vjesnika je 12 podupirača, a stručnjaci provode istražne radnje. Njima će se utvrditi kakva je u tom dijelu građevine mehanička otpornost konstrukcije. Rezultati će pak presuditi metodi rušenja koja, podsjećamo, još nije određena.
Dok se Sarajevska gradi punom parom i stare tračnice se u Zapruđu spajaju s novima, gradi se i uz novi ulaz u grad. Očekivano, investitori su prepoznali ovu tramvajsku zonu u nastajanju kao povoljnu za gradnju.
Objavljeno je idejno rješenje mosta preko Kaštelanskog zaljeva, pobijedio je rad zajednice ponuditelja Studio 3LHD i Pipenbaher Inženirji. Ovako izgledaju radovi konkurencije.
Za otok Korčulu može se reći da je jedan od najljepših i najpopularnijih otoka na Jadranu. No, i da će uskoro postati jedno od najvećih otočkih gradilišta.