Gradska knjižnica od koje zastaje dah je kaskadna šuma od top materijala

Dok raste zabrinutost zbog sve manje povezanosti ljudi s prirodom u digitalnom dobu, sve se više u pitanje dovodi i status knjižnica. U današnje vrijeme, u knjižnice možda redovito zalaze studenti, akademici ili starije generacije, no kako za knjižnice i čitanje zainteresirati širu javnost? Nakon što su osvojili prvu nagradu za svoj projekt, norveški je arhitektonski studio realizirao nevjerojatnu knjižnicu koja ujedinjuje elemente prirodnog i znanstvenog tako da i najmanji knjigoljubac neće ostati ravnodušan.

Snøhetta, interdisciplinarni studio osnovan u Norveškoj 1989., čija ostvarenja teže na inovativan način spojiti arhitekturu, dizajn i krajolik, realizirala je hvale vrijedno ostvarenje – novu pekinšku gradsku knjižnicu, izvještava dezeen.com. Knjižnica je otvorila vrata javnosti nakon što je projekt knjižnice 2018. na međunarodnom natjecanju osvojio prvu nagradu.

S lokalnim studijom ECADI, Snøhetta je osmislila knjižnicu za koju se očekuje da će kao impresivna kulturološka građevina u pekinšku četvrt Tongzhou donijeti dašak novoga i doprinijeti podizanju četvrti na novu razinu – čineći ju ‘destinacijom umjetnosti i kulture’.

Priroda kao inspiracija

Zgrada knjižnice masivno je zdanje ‘šumolikog’ izgleda, budući da vanjske staklene stijene ograđuju stupovi nalik stablima, a i interijer prati temu prirodnog okoliša. Točnije, veliki prolaz koji presijeca središte knjižnice, povezujući sjeverni i južni ulaz zdanja, osmišljen je da podsjeća na dolinu rijeke Tonghui koja protječe Pekingom. Dok se s obje strane ‘rijeke’ penju stepenaste uzvisine nalik brežuljcima uz riječno korito.

Uzvisine su dijelom pretvorene u prostore za odmor i učenje, a iza ‘brežuljaka’ kriju se prostorije za učenje, konferencije i restauraciju knjiga.  Budući da je prirodni okoliš bio ključni motiv u stvaranju ovog projekta, vrijedi spomenuti kako je strop s kojim se spajaju 16 metara visoki stupovi-stabla inspiriran upravo listovima ginka; izvorno kineske biljke stare preko 290 milijuna godina.

Stepenaste uzvisine i stupovi inspirirani drvećem pozivaju posjetitelje da podignu pogled i zagledaju se u daljinu te da promotre prostor u kom se nalaze. ‘Istovremeno, ondje ćete moći sjediti ispod stabla dok čitate svoju omiljenu knjigu’, o koncept knjižnice objašnjava Robert Greenwood iz  Snøhette.

Kaskadni prostori za sjedenje koji se postupno uzdižu od središnjeg prolaza knjižnicom trebali bi pak stvoriti ozračje koje poziva na učenje, ali i na odmor i opuštanje. Isto tako, prirodom inspiriran interijer mogao bi potaknuti posjetitelje da se osvrnu i obrate pozornost na svoju okolinu.

Ekološka održivost

Osim što je zdanje gradske knjižnice u Pekingu kao arhitektonsko ostvarenje zadivljujuće, mora se spomenuti kako je zgrada osmišljena da bude maksimalno ekološki održiva. Krov, naime, natkriljuje staklene prozore kako bi se izbjeglo zagrijavanje stakla, a sistem integrirane solarno-fotovoltaične krovne konstrukcije maksimizira ekološku održivost zgrade. Visok nivo ekološke održivosti ovom je arhitektonskom čudu osigurao GBEL Three Star, jedno od najprestižnijih priznanja zelene gradnje.

Dodatno, nezanemariv element u izgradnji ove knjižnice svakako je i estetika kao pokušaj da se skrene pozornost na popularnosti knjižnica koja opada u novom dobu. Dok postoji strah zbog udaljavanja ljudi od prirode, aktualna je i zabrinutost oko naizgled sve manjeg interesa za korištenjem knjižnica. Tvorci gradske knjižnice u Pekingu u izradi su projekta na umu imali i ovo goruće pitanje 21. stoljeća.

– Sami odlučujemo kako ćemo povezati tijelo, um i okolinu kako bismo potaknuli zadovoljstvo čitanja podalje od malih ekrana. Ne damo knjižnice, poručuju idejni tvorci knjižnice.

Rimac ima novi projekt – u Dubaiju gradi luksuzni Buggati stambeni kompleks, pogledajte ovdje kako će izgledati.