Jeste li uočili ovaj zanimljiv detalj na kuli Lotrščak? Nije dekoracija, u potresima je 'čuvao' zgrade

Starija gradnja ima detalje koji danas prolaznicima djeluju mistično i zanimljivo, a zapravo su vrlo pomno osmišljeni s konkretnom svrhom. Jedan takav detalj naziva sidrena ploča, podna ploča ili pak zidna ploška može se uočiti na brojnim zgradama na zagrebačkom Gornjem gradu, ali i u drugim starim gradskim jezgrama. Iako izliven u različite oblike možda djeluje kao zanimljiva zastarjela dekoracija, ovaj element nekada je imao ključnu ulogu u stabilizaciji zidanih zidova, a bio je posebno popularan na potresnim područjima.

Jeste ikad u šetnji starogradskom jezgrom uočili neobične metalne, najčešće križne strukture na starim zgradama? Ako ste se pitali čemu služe, iako su nerijetko oblikovane da bi izgledale kao dekoracija vrijedi znati da imaju vrlo važnu ulogu održavanja stabilnosti konstrukcija na kojima se nalaze. Iz tog razloga su korištene i u gradovima izloženim potresima, a vrlo su uočljive na fasadi najpoznatije kule na zagrebačkom Gradecu.

Sidrena ploča

Element kojemu je primarna namjena ojačavanje konstrukcije, vremenom se mijenjao, a može se nazvati sidrena ploča, podna ploča ili pak zidna podloška. Izrađena od lijevanog, kovanog željeza ili čelika, ploča se primjenjuje na zidovima zidanih kuća i zgrada.

Već je spomenuto kako se sidrene ploče mogu uočiti na fasadama brojnih zgrada starogradskih jezgri, a osim na staroj gradnji u Europi, ovaj element je prisutan i na zgradama u nekim gradovima SAD-a. Sidra tako imaju brojne zgrade od opeke sagrađene u 18. i 19. stoljeću u New Yorku, Philadelphiji, St. Louisu, Cincinattiju i drugim gradovima. Među kojima vrijedi izdvojiti i gradove podložne potresima, poput San Francisca.

Oblici i materijali

Sidrene ploče vjerojatno se najčešće javljaju u križnom obliku, no mogu biti oblikovane i na način da prenose vrijeme gradnje, ili čak inicijale vlasnika građevine. Po definiciji, mogu se opisati kao ‘ploča spojena na komponentu koja se spaja na ostale komponente gradnje’.

Opisani su i kao ‘kopča od lijevanog željeza flamanskog porijekla koja se nalazi s vanjske strane zida te je sa suprotnim zidom povezana željeznom sponom’. Na taj način sidrene ploče sprječavaju odvajanje ili nestabilnost između dva zida.

Od doba Rimljana

Ovakav sistem gradnje potječe još iz rimskog doba, gdje su se u tehnologiji gradnje uobičajeno koristile drvene spojne grede, kako bi se suprotstavile vodoravnim silama između lukova. Kasnije su se željezne spone krenule koristiti kao način za ojačanje svodova, lukova, i kupola u srednjem vijeku. U novije vrijeme, čelične ili željezne spone u zidovima korištene su za ojačavanje svodova, lukova i zidane gradnje općenito.

Osnaženi zidani zidovi ojačani su na razini poda sponama koje zbijaju zidove, osnažujući na taj način zidove. Iako se o sidrenim pločama ne pronalazi puno izvora, provedena su istraživanja kojima je potvrđeno kako kako sidrene ploče doprinose u stabilizaciji zida.

Proučavatelje oglasnika nekretnina nedavno je zbunio nevjerojatan oglas o prodaji kule iz 15. stoljeća. Više pročitajte ovdje.