Staklena dupla vila na Bukovcu savršena je kombinacija top materijala i tlocrta u zagrljaju prirode

Među radovima za Godišnju izložbu ostvarenja u 2024. Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA), za nagradu ‘Drago Galić’ za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture nominiran je projekt Double Villa Bukovac autora Hrvoja Njirića i Iskre Filipović iz arhitektonskog ureda njiric+ arhitekti. I to s razlogom. Riječ je o doista zanimljivoj građevini iz dva dijela na zagrebačkom Bukovcu, u neposrednom dodiru s prirodom kojoj se istovremeno suprotstavlja i s njom stapa. Posebno oduševljava izbor materijala i njihovo kombiniranje.

Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) je najavilo Godišnju izložbu ostvarenja u 2024. godini te objavilo nominirane autore i radove. Za Godišnju izložbu ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2024. godini prijavljen je 81 rad koje je ocjenjivao stručni žiri u sastavu od 10 članova.

U sastavu žirija bili su Vjekoslav Gašparović, (predsjednik), Ana Boljar, Jure Grohar, Mario Kralj, Iva Martinis, Tomislav Soldo i Ana Šverko. Otvorenje Godišnje izložbe i dodjela Nagrada UHA-e planirani su sredinom 2025. godine.

Za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture, odnosno nagradu Drago Galić među nominiranima je projekt Double Villa Bukovac autora Hrvoja Njirića i Iskre Filipović iz arhitektonskog ureda njiric+ arhitekti.

Inovativan i suvremen koncept

Već sam naziv ‘Double Villa Bukovac’, koji su arhitekti nadjenuli projektu, ističe njegovu najvažniju temu. Naime, pod tipom vile općenito se podrazumijeva bolja (ali ne nužno i veća) stambena zgrada s velikom zelenom parcelom, pa je u ovakvim projektima važan odnos prema okolini i zelenilu.

– Atribut ‘double’ (duplo), naravno, odnosi se na dvije kuće, uvjetno dvojnog tipa, koji je izvorno nastao s ciljem što ekonomičnije gradnje na maloj parceli. Ovdje su kritički reartikulirana oba ‘generička’ tipa stambenih zgrada, a arhitekti su stvorili suvremenu arhitekturu koja je inovativna na više razina, govori o projektu arhitekt Jure Grohar ispred UHA-e.

Atrijska kuća okrenuta prema van

Dvije obiteljske kuće u obliku lomljenih lamela postavljene su na rubu parcele, ističe Grohar, poput programiranog ‘zida’, koji uspostavlja ulicu prema cesti, a stvara veliki zeleni vrt prema centru Zagreba koji se prostire u podnožju.

– S ulične strane stambeni dijelovi kuća izgledaju kao da su smješteni na zelenom nasipu u kojem se nalaze garaže i servisni prostori. Konzolne betonske stube vode do ulaza koji se nalaze u razini iznad ulice. Izduženi objekti povezani su otvorenom terasom koja na specifičan način stvara situaciju atrijskih kuća, a ujedno predstavlja točku potencijalnog povezivanja dviju susjednih obitelji, kaže Grohar.

Dodaje i kako se na svakoj od lamela nalazi se još manji volumen sa spavaćom sobom, zapravo samo prostorijom smještenom u prizemlju, čime se konačno definira ‘novi’ tip linearne prizemne atrijske kuće u nizu, koja se dužom stranom otvara prema van (standardne atrijske kuće obično se dodiruju dužim stranicama, a kontakt s eksterijerom imaju preko užih stranica).

Tripartitnost materijala

Materijalna podjela prati ‘tripartitnost’ objekata – podrumski dio je ‘zemljani’, prizemlje obloženo opekom, a terasni volumen okružen je laganom fasadom, pri čemu arhitekti propituju i način korištenja fasadnih materijala. Ulična fasada od opeke nije pak izvedena kao ‘standardni’ stereotomski zid, nego su opeke naslagane jedna na drugu duž uske strane – pokazujući njihov perforirani presjek, dajući ovoj oblogi lakši, tekstilni karakter.

– S vrtne strane, za razliku od supermaterijalne fasade od opeke, moglo bi se govoriti o ‘odsutnosti’ fasade, radi se o ‘samo’ standardnim dvostrukim staklima, koje će od pregrijavanja štititi nadstrešnica od čeličnih profila. Potpuna otvorenost prema vrtu i pogledu na Zagreb govori o hedonističkom potencijalu stanovanja, a kuću skromne kvadrature naravno pretvara u modernu vilu. ‘Boks’ terasa obložen je kabelskim policama od pocinčanog lima, a njihove tipične perforacije stvaraju nasumični ornament na pročelju – možda bismo nazivu projekta mogli dodali i odrednicu ‘Readymade Semper’, objašnjava Grohar.

U zaključku se ističe kako je ovaj primjer dviju kuća relevantan doprinos suvremenoj hrvatskoj arhitekturi jer kritičkim promišljanjem dosljedno razvija arhitektonske inovacije na razini urbanističkog oblikovanja, tipološke organizacije i materijalnog određenja.

Pogledajte ovdje kako izgleda Monopoly hotel u sred portugalske šume, to je najslavnija vikendica u Europi!

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.