Gdje će u 2025. ići novac Zagrepčana? Konačno se gradi Kolakova i podvožnjak Medpotoki

Nakon što je dvije godine ‘prerano’ neutraliziran gradski proračun Zagreba, u idućoj godini više se neće održavati suficit. Grad tako, s novim zaduženjem, ali i nikad boljim kreditnim rejtingom pokreće nove i nastavlja stare projekte. Aktualni kapitalni gradski projekti zajedno vrijede 463 milijuna eura, a ulaganja će biti raspoređena prema tome kako će teći radovi. Sprema se još štošta, između ostalog na tramvajske pruge stižu novi niskopodni tramvaji, a u planu je i još jedno proširenje tračnica.

Grad Zagreb je za iduću godinu obogatio popis kapitalnih investicijskih projekata za dva nova. Sa osam, ova brojka popela se na čak deset projekata od kojih su neki krenuli, a drugi kreću tek u nadolazećoj godini. Novi radovi odrazit će se i na gradski proračun.

U odnosu na 1. Rebalans za 2024. godinu proračun grada Zagreba raste za 5,5 posto, dok je isto tako konačno vraćen ilegalni deficit prošle uprave. I to, kako su istaknuli iz Grada – dvije godine prije roka.

– Podsjećamo da smo uspjeli neutralizirati ilegalni deficit koji se akumulirao pet godina zaredom prije nas koji je ilegalan jer sve jedinice lokalne samouprave kao što je Zagreb moraju imati balansirani proračun za razliku od države koja smije ući u deficit. Neutralizirali smo deficit na jedini mogući način i to dvije godine prije roka, a to se vidi i po kreditnom rejtingu koji nikada nije bio kakav je sada, rekao je o proračunu gradonačelnik Tomislav Tomašević.

Više ulaganja, veće zaduženje

Nakon postignutog suficita, održavanje istog u nadolazećoj godini više neće biti potrebno, a zaduženje raste sa 108 na iznos od 175 milijuna eura. Međutim, ono je isključivo vezano za kapitalne gradske projekte koji u novoj godini postaju brojniji pa su i ulaganja veća.

– Gdje ide novac građana, odnosno gdje idu svi ti porezi? Imamo ogroman rast u kapitalna ulaganja, posebno u objekte društvene infrastrukture, ali i obnovu od potresa, a tu je uključeno i sufinanciranje koje Zagreb dodjeljuje za privatne zgrade koje su oštećene u potresu. Samo društvena ulaganja su se popela sa 41 milijun eura u 2021., na 220 milijuna eura u ovoj te čak 333 milijuna eura u planu za sljedeću godinu, rekao je Tomašević ističući kako se za njegovog mandata ulaganje tako u tri i pol godine povećalo čak osam puta u odnosu na ranije.

Od dosad poznatih osam, grad se planira upustiti u još dva kapitalna projekta. U pet pokrenutih ubrajaju se Paromlin, obnova Doma sportova, izgradnja bazena Špansko, izgradnja Sarajevske s prugom, ali i projekt Branimirove, dok će se uskoro krenuti graditi i Kolakova. Kapitalni projekti obnove i izgradnje zajedno vrijede 463 milijuna eura, no ulaganja će biti raspoređena kako se budu odvijali radovi.

– S druge strane, u 2025. počinje izgradnja stadiona na Kranjčevićevoj, kreće obnova kina Europa, proširenje tramvajske pruge na Heinzelovu gdje će sam kolektor kanalizacije biti investicija od 20 milijuna eura. I Podbrežje, koje možda čak krenemo i ove godine, a u pitanju su priuštivi stanovi. Zatim Medpotoki, vrlo kompleksan podvožnjak u Gajnicama koji će uvesti novi prijelaz preko željezničke pruge u smjeru sjever-jug i obrnuto, rekao je Tomašević.

Zahvat za najveći kran

Što se tiče sportskih projekata, kao jedan od idućih koraka u za Zagrepčane važnoj obnovi Doma sportova skidanje je krova s tog objekta, za što se smatra da će biti jedan od najkompliciranijih zahvata u Republici Hrvatskoj. Skidanje će se izvoditi s jednim od najvećih kranova koje je Zagreb vidio, najavio je Tomašević. Dodao je i kako se uslijed pokretanja velikog broja projekata grad pomalo muči s građevinskim sektorom u smislu da zbog manjka domaćih, u igru ulaze i strani akteri.

– Toliko su velike investicijske potrebe grada Zagreba, da nas jednostavno ne mogu pratiti građevinske firme koje imamo u Hrvatskoj. Sve više nam se javljaju građevinske firme iz drugih zemalja, od Mađarske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Austrije, kazao je Tomašević dodajući kako se unatoč angažiranosti građevinske operative ipak javljaju određeni izazovi da se potroši izdvojen novac za pripremljene gradske projekte.

Stižu novi tramvaji

Neizostavno je bilo spomenuti i ulaganje u gradski prijevoz. Prema Tomaševićevim riječima, ulaganje u javni prijevoz za njegovog mandata se udvostručilo, što pokazuje upravo koliko se ranije podinvestiralo u to područje. Ulaganje se s 127 od ranije do danas popelo na 243 milijuna eura, u što se ubraja novi vozni park, ali i investiranje u ispravljačke stanice.

– To uključuje i nabavu novih tramvaja kao i novih autobusa na struju. Počinje isto tako u velikoj mjeri obnova tramvajskih pruga, modernizacija svih ispravljačkih stanica tako da više ne izbacuje iz struje tramvajske mreže i da zbog toga imamo zastoje, rekao je Tomašević.

Završno nam je napomenuo kako se osim ulaganja u poznate projekte proširenja tramvajske pruge sprema još jedan. Ideja grada je da tramvajskom prugom u budućnosti bude povezana i Horvaćanska cesta u smjeru sjever-jug s okretištem Remiza.

Ovdje pročitajte više o zagrebačkoj tramvajskoj pruzi i doznajte zašto joj novi niskopodni tramvaji možda i nisu toliko dobro prilagođeni.