Top 5 prometnica: Ovi projekti konačno su dočekali završetak, olakšat će nam putovanja

Svake godine čeka se završetak velikih infrastrukturnih projekata, no rokovi se nerijetko pomiču, bilo zbog kompleksnosti radova, izmjena izvođača ili nekog trećeg razloga. Budući da se ne događaju svaki dan, završeci većih infrastrukturnih projekata uvijek su dočekani s entuzijazmom pa smo se odlučili osvrnuti na glavna gradilišta zatvorena u ovoj godini. Uključili smo dulje i kraće radove.

U jednoj godini se ne otvori bezgraničan broj cesta. Iako je u svakom trenutku otvoreno puno gradilišta na kojima se gradi nova ili uređuje postojeća infrastruktura, uistinu je poseban trenutak kada nakon nekoliko mjeseci, godine dana ili čak više godina neki takav projekt bude priveden kraju. Iz tog razloga, donosimo popis top 5 gradilišta prometnica zatvorenih u ovoj godini, krenuvši od projekata manjih prema projektima većih razmjera.

5. Privremena premosnica kod Vjesnika

Iako nije značajna po dimenzijama ili kompleksnosti, zbog okolnosti izgradnje na posljednje mjesto popisa odlučili smo staviti premosnicu kod Vjesnikovog nebodera. Radi prometnog značaja za Zagreb zavrjeđuje biti na tom mjestu.

Kako znamo, zbog opasnosti od prolaska vozila uz požarom oštećenu građevinu, zatvorena je istočna kolnička traka Slavonske avenije između Savske i Marohnićeve. Da bi se promet održao protočnim, Zagrebačke ceste u suradnji s Gradom izgradile su privremenu premosnicu na dijelu zelenog koridora Slavonske avenije.

Radove je u više navrata usporavala kiša, a na terenu su nam iz Grada pojasnili da je bilo ključno pričekati povoljne uvjete za izvođenje nosivog sloja asfalta, uzeti još malo vremena da se ohladi pa zaključiti radove. Cesta je potom iscrtana i prilagođeni su semaforski ciklusi. Novo rješenje otvoreno je za promet u nedjelju, 30. studenog – samo devet dana od početka radova – i ostat će u funkciji dok se ne riješi sudbina oštećene zgrade.

4. Čvor Orehovica

Krajem svibnja, nakon početka radova u studenom 2023. godine, na Kvarneru su završeni radovi na čvoru Orehovica, te je puštena u promet treća faza tog dijela infrastrukture. Po završetku rekonstrukcije koja je trajala oko godinu i pol dana, autocesta A6 dobila je novi izlaz i novi nadvožnjak. Ovaj projekt našao se na četvrtom mjestu na našem popisu.

Početkom godine, izvedba je ulazila u završnu fazu, no bilo je još prilično puno posla prije zatvaranja ovog gradilišta. U travnju je krenulo otvaranje čvora, da bi se u svibnju otvorile i druga, a na koncu i treća faza. Inače, ključan dio bila je montaža nadvožnjaka izvedena u siječnju te su se dijelovi za te radove nalazili na gradilištu od kraja 2024., a dopremljeni su iz proizvodne hale Zagreb-montaže u Šibeniku.

Projekt od 7,2 milijuna eura izveo je GP Krk, a riječ je o zahvatu koji donosi sigurnije uključivanje na autocestu i rasterećuje promet prema Rijeci i Trsatu. Inače, radovi na čvoru na neki način su uvertira u izgradnju čvorova Škurinje i Matulji, ali i preostalih 11 kilometara četverotračne ceste do tunela Učka.

3. Sjeverna obilaznica Preloga

Početkom prosinca za vozila je puštena u promet sjeverna obilaznica Preloga, investicija Hrvatskih cesta vrijedna 9,5 milijuna eura koja je na ovom popisu na trećem mjestu. Objavljena trasa duga je 6,8 kilometara te rasterećuje promet između Čakovca i Koprivnice, omogućujući brže i sigurnije putovanje kroz Međimurje, a izgrađena je od ceste D20 i zapadno od ulaza u Prelog, preko ŽC2026, prema naselju Cirkovljan kojeg prolazi sa sjeverne strane – da bi se ponovno spojila s D20.

Radove su izvodile tvrtke Tegra (iz Čakovca) i Colas Hrvatska (iz Varaždina). Gradnja je započela u listopadu 2023., a dinamiku su usporile izmjene građevinske dozvole zbog izmještanja instalacija. U trenutku otvaranja iz Grada su napomenuli kako je riječ o projektu za koji su pripremni radovi krenuli nevjerojatnih 13 godina ranije.

Obilaznica je dio šireg investicijskog ciklusa u županiji, koji uključuje i istočnu obilaznicu Novog Marofa, nastavke obilaznice Čakovca te obilaznice Nedelišća i Pušćina, na kojima su radovi otvoreni u jesen 2024.. Kao što je često puta istaknuto, obilaznica Preloga jedan je od strateških prometnih projekata koji će unaprijediti povezanost središnjeg i istočnog dijela Međimurja s ostatkom zemlje te povećati kvalitetu života građana Preloga i okolnih mjesta, istaknuli su iz grada.

2. Brza cesta Zabok–Krapina

Na drugom mjestu je još jedan iznimno važan projekt koji je dugo bio u nastajanju. U studenom ove godine završena je i posljednja, treća dionica brze ceste Zabok–Krapina. Radi se o 2,36 kilometra dugoj dionici od Velike Vesi do Krapine, vrijednoj sedam milijuna eura, koju je izvodila Tegra. Time je zatvoren cijeli 13,2 kilometra dug spoj dvaju središta Krapinsko-zagorske županije.

Podsjetimo, kako su naveli iz županije prilikom otvaranja i ovog posljednjeg dijela važne prometnice, nova dionica rasteretit će promet kroz naseljena mjesta, ali i skratiti put prema Začretju, Zaboku, Zagrebu i Krapinskim Toplicama. Neosporivo je da je cesta bila itekako nužna u županiji.

Cesta se pruža paralelno s autocestom Zagreb–Macelj i predstavlja važnu alternativu tom prometnom pravcu. Prva faza od Zaboka do Svetog Križa Začretja (6,2 km) završena je 2013., dok je druga faza (4,67 km) do Velike Vesi dovršena 2023. godine. Izgradnja posljednjeg dijela krenula je poslije te posljednje faze i nešto se odužila u odnosu na planirano.

1. A5 Beli Manastir–Mađarska (Koridor Vc u Hrvatskoj)

Na prvom mjestu, najveći, najskuplji i najdulje iščekivani projekt. Dvadeset godina od početka gradnje, u Hrvatskoj je izgrađena i posljednja dionica autoceste A5, odnosno posljednji nacionalni segment međunarodnog koridora 5c. Autocesta od Belog Manastira do mađarske granice puštena je u promet početkom listopada ove godine i bio je to pravi događaj.

Radove na završnom dijelu izvodio je Osijek-Koteks, a ukupna ulaganja u A5 kroz Hrvatsku iznose oko 875 milijuna eura. Trasa na hrvatskom teritoriju duga je 88,5 kilometara, a izgradnja je započela 2005. godine na čvorištu Sredanci.

Završetkom ove dionice Hrvatska je zaokružila svoj dio jednog od ključnih europskih prometnih koridora, važnog za povezivanje s Mađarskom i brži protok robe i putnika u regiji. Prisjetimo se, posljednja završena trasa duga je pet kilometara, a gradila se nastavno na otvaranje autoceste od Osijeka do Belog Manastira u 2022.. Kod svečanog otvaranja, premijer Andrej Plenković netom završeni pravac nazvao je ‘žilom kucavicom ekonomskog razvoja ovog dijela Europe’.