O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

AI gradilište | foto: Canva Midjourney
Građevinski sektor u nekim je segmentima možda malo više predan tradicionalnim, to jest poznatim metodama, nego je slučaj u nekim drugim poljima. Dok su brojne industrije višestruko povećale produktivnost, građevinarski sektor, zamijećeno je, nešto slabije prihvaća inovacije.
Vjerojatno je tako jer je u građevinarstvu nerijetko riječ o pothvatima vrlo visokog rizika o kojima ovisi sigurnost velikog broja ljudi. Iz tog razloga, počele su se osnivati manje tvrtke kojima je glavni zadatak provjera inovacija za taj sektor.
Iako je zabilježeno povećanje produktivnosti u građevinarstvu na godišnjoj razini prema nekim podacima iznosilo samo jedan posto, inovacije se ipak sve više javljaju i prihvaćaju. Pojedine koje su se počele primjenjivati, povećavaju razinu produktivnosti do 50 ili 60 posto, navodi propeller.
Identificirano je nekoliko najznačajnijih inovacija, a na ovogodišnjem World Skills-u govornice Valentina Samaržija i Nikolina Topić iz tvrtke ING-GRAD osvrnule su se na 3D printere. 3D printeri objedinjuju robotizaciju i automatizaciju građevinskog sektora, a prva kuća u Europi tom metodom je izgrađena 2017. godine u Belgiji.
3D printanje po nekima je najveći tehnološki napredak 21. stoljeća, jer je riječ o automatiziranom procesu gradnje, koji će preuzeti sve elemente izgradnje objekata. Zove se ‘printanje’, jer gradnju izvodi za to napravljena dizalica koja, nanoseći sloj po sloj, ‘ispisuje’ građevine. Točnije, pritom se automatiziranim procesom mogu stvarati elementi ili čitave strukture.
Iako se u Hrvatskoj ova metoda još ne koristi, u Europi primjeri takve gradnje postoje u Belgiji, Njemačkoj, Dubaiju i Africi, gdje gradi globalno renomirana tvrtka COBOD – proizvođač 3D printera. Gradnja 3D printanjem, naravno, uzela je zamah i u SAD-u. 2021. Godine vrijednost ovog tržišta je dosegla 190 milijuna dolara, a očekuje se kako će do 2030. postići vrijednost od 680 milijuna, piše Cemexu.
Egzoskelet još je jedna značajna inovacija, najkorisnija za građevinske radnike, koja kao 3D printeri nije uzela pretjerani zamah u Hrvatskoj. No, koristi se u Njemačkoj i u Austriji, a u riječ je o ‘oklopnim dijelovima’, kako samo ime da naslutiti. Naime, egzoskelet oklopna je tehnologija koja ima širok spektar primjene, a u građevinarstvu je namijenjen za olakšavanje fizičkog rada rasterećenjem radnika.
Danas, ovakvu tehnologiju koriste vojska, medicina, no i u gradnji je sve više popularna. U polju građevine, doduše, najčešće je primijenjena kao ‘pripomoć’ radnicima, za rad s gornjim ekstremitetima. Odnosno, smanjenjem tereta, zamišljeno je da egzoskelet poveća produktivnost, piše eksobionics. Neki od najpoznatijih proizvođača ove tehnologije tvrtke su Hilti, Levitate, Ali Frame i drugi.
U građevinskom sektoru, egzoskeleti koje se također naziva i egzo-odijela, odnosno ili pak egzo-okviri, ‘oklopne’ su tehnološke strukture kojih je namjena poduprijeti biomehaničke sposobnosti radnika. Mogu se usporediti s oklopom Iron Man-a, no u stvarnim okolnostima. Ponašaju se kao pojačivači snage, koji pridodaju izvedbi, ili pak vraćaju tjelesnu snagu. Postoje dvije vrste egzoskeleta – pasivni i ojačani, a osnovna razlika je u tome što prvi koriste poluge, motore i hidraulike dok su drugi isključivo mehanički.
Kako se zamjećuje veliko povećanje produktivnosti upotrebom dronova, i njih se sve više koristi u građevinskom sektoru. U građevini dronovi mogu doprinijeti na razne načine, a ključni su za 3D skeniranje prostora, koje postaje brže i detaljnije, kao i za planiranje. Dronovi mogu skenirati i gradilišta, te nestabilne građevine bez da je ijedan radnik ugrožen. Korisni su i u sastavljanju inventara imovine, izvještajima projekata praćenjem rokova i utrošaka materijala, kao i u drugim aktivnostima.
Dronovi su u prikupljanju svih poviše navedenih podataka sigurna alternativa koja oslobađa čovjeka nekih potencijalno rizičnih zadataka i smanjuje količinu opreme koja se ranije koristila u takvim prilikama. Pritom, mogu napraviti detaljnu analizu terena i gradilišta, za 60 ili 70 posto manje utrošenog vremena u odnosu na dosad i pritom ukloniti rizik za osoblje na potencijalno opasnom terenu, stoji na jouav-u.
Također, dronovi su vrlo ekonomičan odabir kojim se može uštedjeti budući da može obaviti zadatke za koje je nekada bilo potrebno mobilizirati tehnički inspekcijski tim. Neovisno radi li se o pregledu pukotina na visokoj građevini ili građevinskom nadzoru nove zgrade, dronovi mogu provjeriti unutrašnjost i eksterijer, a da se ne mora angažirati tim ljudi i dopremiti kranove. Drugim riječima, radnike oslobađa moguće ugroze u pojedinim situacijama na gradilištu.
U SAD-u 3D printanje prilično je prihvaćen način gradnje te stalno niču nova ostvarenja. Kako izgleda gradnja jednog ‘isprintanog’ objekta, pogledajte ovdje.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Ovo su četiri staklene zgrade koje mijenjaju Zagreb: Sve bi trebale biti završene već ove godine
Uz četiri važne prometnice već više od godinu dana rastu i četiri poslovno - stambene zgrade kojima dominira jedan materijal - staklo.
10:19 13 h 25.04.2026
Radovi obnove ulaze u intenzivnu fazu u kojoj se paralelno odvija više ključnih aktivnosti. Projekt napreduje stabilno, uz prilagodbe uvjetima.
10:17 14 h 25.04.2026
Željeznički projekt stoljeća od 900 milijuna eura, HŽ otkriva što se već radi na trasi
Uz izgradnju drugog kolosijeka i kompletnu rekonstrukciju postojećeg, planirana je modernizacija kolodvora, stajališta i prateće infrastrukture.
15:56 2 d 23.04.2026
Projekt obuhvaća i hortikulturno uređenje prostora, kako bi se prometnica uklopila u okoliš, a tijekom radova predviđen je i arheološki nadzor.
15:51 2 d 23.04.2026
Most uz najpoznatiju močvaru u Hrvatskoj treba sanaciju: Posao na oba kolnika trajat će 3 mjeseca
Most sanacijom treba vratiti u projektirano stanje koje konstrukciji predviđa sto godina. Obnovom će se smanjiti i troškovi održavanja.
15:50 2 d 23.04.2026
Skoro 20 godina gradio se autocestovni spoj između Zagreba i Siska. Novi čvor na tom potezu u mrežu autocesta uključit će još jedan hrvatski grad.
16:54 3 d 22.04.2026
Puno mjesta na dalmatinskoj obali nema izlaz na autocestu, iako su za to ispunjeni određeni uvjeti. Sada kreće planiranje spoja A1 do čvora Danilo.
16:03 4 d 21.04.2026