Neretvansko tlo 'ubija' slana voda, spas košta 73,5 milijuna eura i stiže iz Nizozemske

Poljoprivrednici u dolini Neretve već se godinama bore s problemom zaslanjenja poljoprivrednog tla. Nakon što je sredinom prošlog stoljeća velik dio doline pretvoren u poljoprivredno zemljište, vrlo brzo postalo je očito kako u vodu za natapanje prodire slana voda. Prije otprilike pet godina krenuo se graditi sustav Glog koji je trebao ublažiti dotok slane vode, no građani nisu bili zadovoljni. Sada se planira gradnja novog sustava od dvije komponente. Ishođene su dozvole, a vrijednost investicije procijenjena je na iznos od 73,5 milijuna eura.

Poljoprivrednici iz doline Neretve već godinama ističu probleme zaslanjenja poljoprivrednog tla, koje zbog soli propadne i postane neuporabljivo. Prošle godine upućivali su na činjenicu da im zaslanjeni kanali za navodnjavanje otežavaju navodnjavanje.

Odvodnjom i natapanjem sredinom prošlog stoljeća preuzeo se velik dio tla riječne doline, čak više od dvije tisuće hektara poljoprivrednog zemljišta. K tome, kako je prostor Opuzena i ušća Neretve ispod razine mora, u vodu za natapanje ubrzo je krenula prodirati zaslanjena voda.

Sustav Glog

Zbog tog problema, postavljene su i mjerne postaje koje svaku šestinu sata šalju podatke o zaslanjenosti da bi se, ako je potrebno odmah poduzele odgovarajuće mjere. No, budući da je primijećeno kako se neretvansko tlo sve više zaslanjuje, poduzeti su daljnji koraci.

Prije nešto više od pet godina, na Neretvi se tako počeo graditi sustav navodnjavanja Glog, koji je kvalitetu Male Neretve trebao dovesti na površinu 300 hektara. Međutim, nakon što je ishođena uporabna dozvola za sustav te je on stavljen u funkciju, građani i nisu bili pretjerano zadovoljni, pisao je južni.hr.

Kanali i dalje puni vode

Sustav za navodnjavanje, prema navodima tog portala, poljoprivrednici nisu mogli koristiti jer su, požalili su se, bio pun slane vode. Poljoprivrednici se nastavljaju boriti sa zaslanjenom vodom, pogotovo u ljetnim mjesecima, kad more više prodre u neretvanske kanale koji služe za zalijevanje.

Zbog dotoka slane vode koritom rijeke, štetna pojava, naime, proširi se sve do Čapljine. Kako bi se riješio ovaj problem, u planu je gradnja bazena slatke vode za navodnjavanje, a kod Opuzena bi se trebala graditi i brana koja će zaustaviti ulijevanje mora u rijeku Neretvu. Sličan sustav već postoji u Nizozemskoj.

Novi projekt

– Hrvatske vode intenzivno prate problematiku uzgoja tradicionalnih poljoprivrednih kultura u uvjetima zaslanjenih tala, površinskih i podzemnih voda i pokušavaju pružiti adekvatan odgovor u vegetacijskom periodu nizom tehničkih mjera, kao što su izgradnja sustava javnog navodnjavanja i smanjenja stupnja zaslanjenosti tala, površinskih i podzemnih voda, osvrnuo se na problem Valentin Dujmović, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda.

Dodao je kako je glavni problem što u sušnom razdoblju poljoprivrednici svoje kulture navodnjavaju iz melioracijskih kanala. Takvo postupanje dijelom umanjuje štetu zbog suše, dok se istovremeno iz godine u godinu povećava slanost tla, a to je mjestimice već dovelo i do trajnog gubitka poljoprivredno iskoristive zemlje.

Nepovratno izgubljeno tlo

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu provodi monitoring i istraživanje doline, koje je pokazalo kako je dio tla već pretjerano zaslanjen zbog čega je to tlo nepovratno izgubljeno. Dosad je oko 100 hektara poljoprivrednog zemljišta prekomjerno zaslanjeno, piše slobodnadalmacija.

Više od 40 posto poljoprivrednih površina ipak je u kategoriji slabo do umjereno zaslanjenog tla. Istovremeno, smanjeni dotok svježe vode iz sliva rijeke Neretve u vegetacijskom razdoblju, koji pojačavaju uzvodno izgrađeni hidroenergetski objekti u BiH, dodatno pogoršava razinu zaslanjenosti površinskih i podzemnih voda i tla.

Ispiranje soli

Novi projekt, za koji se očekuje da će regulirati zaslanjenost, obuhvatio bi izgradnju mobilne pregrade na rijeci Neretvi kao fizičke barijere koja bi spriječila prodor zaslanjene vode. Uzvodno pak od pregrade, bit će formiran bazen slatke, nezaslanjene vode.

Ta će se voda preko crpne stanice, mikroakumulacije i tlačne distribucijske mreže dovesti do poljoprivrednih površina. Na taj način, bit će omogućeno ispiranje soli iz gornjeg površinskog sloja tla, smanjujući stupanj zaslanjenosti tla, dok će biljke u korijenovu sustavu dobivati svježu vodu koja je neophodna za rast u sušnom dijelu godine.

Sušno razdoblje

Projekt će se ukupno sastojati od dvije komponente – od mobilne pregrade na rijeci Neretvi armiranobetonskog temelja i pet čeličnih segmenata dimenzija 20×11 metara. Zamišljeno je kako će pregrada biti u funkciji u sušnom razdoblju, dok bi u preostalom dijelu godine bila bi spuštena na dno korita rijeke. Teške čelične segmente, spuštala bi i podizala uzgonska sila, odnosno punjenje segmenata zrakom, odnosno vodom.

Sustav tlačne distributivne mreže za transport nezaslanjene vode na poljoprivredno zemljište sastoji se od zahvata vode u Maloj Neretvi, s otvorenim kanalom i gravitacijskim cjevovodom, crpne stanice kapaciteta 2,4 m³/s, mikroakumulacije korisnog volumena 100.000 m³ te konačno tlačne distributivne mreže od 116 kilometara.

Ishođena dokumentacija

Za Projekt zaštite od zaslanjenja tala i voda na području donje Neretve već su ishođene potrebne građevinske dozvole, riješeni su imovinskopravni odnosi, izrađeni su svi izvedbeni projekti, a pripremljena je i dokumentacija o nabavi. Projekt je nominiran za sufinanciranje iz nacionalnog programa ‘Konkurentnost i kohezija’ (OPKK) za razdoblje 2021. – 2027. godine, a očekuje se kako bi mogao biti dovršen za četiri godine.

Također, ažurirana je Studija izvodljivosti, a u tijeku je ponovljeni postupak procjene utjecaja na okoliš i glavna ocjena na ekološku mrežu, sve u okviru pripreme i prijave projekta za EU financiranje. U razdoblju od 21. svibnja do 19. lipnja ove godine, Ministarstvo nadležno za provođenje postupka procjene zahvata na okoliš organizira javnu raspravu o Studiji utjecaja na okoliš. Iz Studije izvodljivosti proizlazi procijenjena vrijednost investicije od 73,5 milijuna eura.

Na jugu Hrvatske najavljene su značajne katastarske izmjere i energetske obnove za značajna sredstva. Što je sve odlučeno pročitajte ovdje.