Krakovi mosta Cetina i dalje nisu na istoj visini: Spajanje se predviđa krajem siječnja

Most Cetina, za kojeg mnogi smatraju da je pošao po krivu, bit će spojen krajem ovoga mjeseca. No, i dalje se golim okom može vidjeti visinska razlika između dvaju krakova. Iz Hrvatskih cesta uvjeravaju kako će spajanjem konstrukcije mosta ipak doći sve na svoje mjesto.

Krajem siječnja trebao bi biti spojen most preko rijeke Cetine. Riječ je o jednom od najzahtjevnijih građevinskih projekata u Hrvatskoj, kako smo i pisali ranije. Naime, most se nalazi na 70 metara nadmorske visine te ‘izvire’ iz dviju stijena. U njima se, pak, nalaze tuneli Omiš i Komorjak, koji zajedno s mostom čine dio omiške obilaznice.

Da bi most bio spojen nedostaje mu još jedna sekcija. Golim okom će biti vidljivo 152 od ukupno 216 metara duljine mosta, no u svakom od tunela je skriveno još tridesetak metara nosača, piše Telegram. Tijekom ‘istiskivanja’ mosta mnogi su primijetili da njegovi krakovi nisu na istoj visini. Iako im je pomisao bila da su projektanti negdje pogriješili, to nije tako.

– Istina je kako trenutno izvedeni dijelovi mostova nisu na istoj visini. Naime, zbog promjenjive visine poprečnog presjeka mosta prilikom svakog potiskivanja konstrukcija se pomiče i visinski. Nakon posljednjeg potiskivanja obje strane će biti na istoj visini, tako da će se moći međusobno spojiti i cijela konstrukcija konačno fiksirati na ležajeve, objasnili su iz Hrvatskih cesta za Slobodnu Dalmaciju.

‘Istiskivanje’ mosta po prvi put u Hrvatskoj

Ovo je prvi put u Hrvatskoj da se neki most gradi tehnologijom potiskivanja slobodne konzolne konstrukcije promjenjive visine presjeka. Možda bi i sami most, koji je nenametljiv u prostoru jer nema potpornih stupova, bio drugačije koncipiran i izveden da je konfiguracija terena nešto jednostavnija te da su postavljena ograničenja zbog zaštite okoliša i mogućnosti priključenja na postojeće prometnice. Najveće su ograničenje dale državne institucije zabranivši izgradnju pristupne ceste zbog rizika od narušavanja vizure ili devastacije kanjona Cetine, piše Dalmacija Danas.

Stoga je izvođač radova, tvrtka Strabag, prvotno probila tunele Omiš i Komorjak, da bi u njima izgradila nosače i upornjake mosta. Potom su projektirali nosač sandučastog poprečnog presjeka promjenjive visine. Visina presjeka u tunelskim rasponima je konstantna i iznosi 6,5 metara, a nad rijekom se smanjuje do 2,5 metra, koliko je konstrukcija visoka na središtu mosta.

Većina radova odrađena u tunelima

Dijelovi čelične konstrukcije mosta Cetina proizvode se u Italiji te potom kamionima dopremaju na gradilište. Svaki dio je dug 12, a širok najviše dva metra. Radnici potom u tunelima spajaju nekoliko takvih dijelova u jedan segment te ga ‘istiskuju’ van, čime se stvara konstrukcija mosta. Kad i drugi krak mosta bude u potpunosti istisnut iz tunela, građevinari će izvesti spoj na sredini te potom ugraditi ležajeve i početi sa završnim radovima, odnosno postavljanjem hidroizolacije, odvoda i betoniranjem upornjaka.  Prometna površina mosta bit će podijeljena na dva kolnička traka širine 3,25 metara, dva rubna traka od 30 centimetara i dvije servisne staze široke 75 centimetara.

Dovršetkom mosta i dvaju tunela, dio omiške obilaznice će biti privremeno priključen na državnu cestu D70 kroz tunel Komorjak. Tako će se prometovati dok se u potpunosti ne okonča izgradnja brze ceste Split – Omiš, vrijedne 358 milijuna eura. Vrijednost radova na mostu i u tunelima je 180 milijuna kuna ili 23.890.105 eura.