Druga cijev tunela Učka se gradi s ECOPact betonom: Ima osjetno manji ugljični otisak

Trenutno se u Istri gradi druga cijev tunela Učka, a tom prilikom se koristi ECOPact beton. ECOPact je brend Holcim Grupe za sve vrste betona koje imaju od 30 do 100% manji ugljični otisak od industrijskog standarda, a pokrenut je 2020. godine.

Trenutno se radi za izgradnji druge cijevi tunela Učka. Nova cijev tunela bit će dugačka 5.630 metara, što je za otprilike 500 metara duže nego prva cijev. Uz to, probit će se još 24 poprečna prolaza koja su ukupno dodatnih 1.500 metara posla. Više o tome možete pročitati ovdje.

Na ovom projektu se tako umjesto običnog betona koristi ECOPact beton. Točnije, kako nam je objasnila Julija Škoro, direktorica održivosti u Holcim Grupi, koristi se nekoliko različitih receptura betona, a svaka ima od 30 do 33% manji ugljični otisak. Prilikom tog izračuna, veliki utjecaj ima i blizina gradilišta. Odnosno, u održivoj gradnji značajnu ulogu imaju upravo lokalni proizvodi i ono što je davno u prošlosti bilo normalno, a danas se voli naglasiti kao kratki lanac opskrbe.

– Ovim projektom u stručnoj javnosti želimo pokazati važnost izračuna ugljičnog otiska i potencijal kad bi investitori tražili izračune cjeloživotnog okolišnog otiska svojih građevina te svoje odluke u projektiranju i odabiru materijala temeljili na ugljičnom otisku. U tu svrhu koriste se izjave o okolišnim svojstvima odnosno na engleskom Environmental Product Declaration (EPD), čija izrada je sljedeći korak kojeg planiramo u Holcimu u Hrvatskoj, rekla je Škoro.

Razlike u usporedbi s običnim betonom

Proces proizvodnje, odnosno miješanja ove vrste betona je jednaka istom procesu s ‘normalnim’ betonom. Kao što je poznato, beton se sastoji od cementa, kamenog agregata, vode i dodatka. Ono što čini niskougljični beton drugačijim jest što se proizvodi odabirom sastojaka u recepturi koji imaju manji ugljični otisak. Tako se na primjer koriste lokalno dostupne sirovine kako bi se smanjio ugljični otisak prijevoza, ali i cement s manjim ugljičnim otiskom.

Naravno, postavlja se pitanje ekonomske isplativosti, a u tom slučaju je teško generalizirati – sve ovisi o pojedinačnom projektu, odnosno o zahtjevima koji su određeni za beton. Općenito su potrebna brojna ulaganja za smanjenje ugljičnog otiska, a u Holcimu Hrvatska na tome rade još od devedesetih godina prošlog stoljeća. Kako se Škoro pohvalila, ulažu u nova postrojenja čiji je cilj smanjenje fosilnih goriva, ali i u infrastrukturu za razne mineralne dodatke, čime se smanjuje ugljični otisak cementa. Tako su uspjeli smanjiti emisije po toni cementa za 30%.

– ECOPact beton može se koristiti u svim betonskim konstrukcijama, a očekujemo da će europski zeleni plan kroz opsežan zakonodavni paket potaknuti potražnju za tim proizvodom, a time i daljnji razvoj i primjenu u svim građevinskim projektima. Takvu promjenu u pristupu projektima vidimo i kroz primjenu pravila EU taksonomije u programima sufinanciranja bespovratnim sredstvima, gdje će se tražiti ispunjavanje okolišnih zahtjeva. Naša želja je da za nekoliko godina niskougljični beton zapravo postane standard, objasnila je Škoro.

Hrvatski proizvod

Beton koji se koristi na projektu tunela Učka se proizvodi u tvornici u Vranji, ali u Hrvatskoj zapravo postoji 12 proizvodnih lokacija u 7 županija. Svi proizvodi koje Holcim nudi na hrvatskom tržištu su lokalne proizvodnje: cement, kameni agregat, šljunak, beton, betonski opločnici i proizvodi. Tunel Učka je prvi projekt na kojem su uspjeli pokazati ovaj potencijal, a mogu razviti recepturu za ECOPact beton za svaki projekt.

S tim ciljem proizvode razna istraživanja, a i zato u svojim redovima imaju tehnologa za specijalne betone, građevinarku koja se posvećuje testiranjima s ciljem ostvarenja manjeg ugljičnog otiska i većeg udjela recikliranih materijala u našim proizvodima.

– Trenutno su u tijeku radovi na infrastrukturi koja će nam omogućiti ukidanje fosilnih goriva, što bismo trebali ostvariti 2024. godine. Drugi projekt odnosi se na proizvodnju nove vrste niskougljičnog cementa, za što smo dobili bespovratna sredstva organizacije Innovation Norway, rekla nam je Škoro.

Akcijski plan za kružno gospodarenje građevnim otpadom

Škoro je spomenula i mogućnost primjene principa kružnog gospodarstva u proizvodnji betona. Tada bi se koristio dio građevnog otpada umjesto novo proizvedenih kamenih agregata. U Hrvatskoj je upravo u tijeku donošenje Akcijskog plana za kružno gospodarenje građevnim otpadom.

Holcim Hrvatska se aktivno uključio u sve radionice tog projekta jer tako mogu dati doprinos produljenju životnog vijeka nekog betona ili cigle koji na nekoj zgradi više nisu potrebni. Pritom je bitno poštovati već postojeće norme i pravila koji osiguravaju kvalitetu ‘novog’ betona.

K U nekim europskim državama, kako što su Velika Britanija, Njemačka ili Francuska, odabir materijala se temelji upravo na takvoj usporedbi cjeloživotnog otiska svakog pojedinog građevnog proizvoda, a uzima se u obzir i mogućnost recikliranja na kraju životnog vijeka. Škoro očekuje da će uskoro i investitori u Hrvatskoj početi razmišljati na isti način.