Dovršeni radovi na obnovi Prvog i Drugog jezera u parku Maksimiru

Posjetitelji parka Maksimir i zoološkog vrta, unazad više od pola godine svjedoče opsežnim radovima na prostoru parka. Tijekom izvođenja radova dio postojećih staza i prostora parka bio je privremeno nedostupan iz sigurnosnih radova. Prije nekoliko dana dovršeni su radovi na Prvom i Drugom jezeru te se počela puštati voda u njih.

– Stoga smo izuzetno zadovoljni da smo dana 15. prosinca 2021. završili fazu radova vezanu uz obnovu jezera te smo mogli krenuti s njihovim ponovnim punjenjem. Voda se pušta u Drugo maksimirsko jezero iz kojeg će se ubrzo preliti i u Prvo jezero. Brzinu punjenja diktira količina vode u potoku Bliznec koji opskrbljuje jezera s vodom, napisali su na stranicama grada Zagreba.

Od posljednjeg čišćenja jezera prošlo je gotovo 20 godina pa je bilo nužno uklanjanje nakupljenog mulja i drugog organskog materijala. Nakon provedenog čišćenja tijekom kojeg je iz Prvog i Drugog jezera uklonjeno oko 8.500 m3 nataloženog organskog materijala, puštena je voda. Time su postignuti preduvjeti za ponovno naseljavanje biljnim i životinjskim vrstama.

Radovi na jezerima obuhvatili su ispuštanje vode, zbrinjavanje životinjskog svijeta, obnovu kamene obale na Prvom jezeru i zaustavljanje erozije i učvršćivanje obale Drugog. Tijekom ispuštanja vode iz jezera zbrinjavan je živi svijet. Na terenu su bili djelatnici Zoološkog vrta, Javne ustanove – Maksimir, Vodoprivrede Zagreb, HŠ i Športsko rekreativnog kluba „Soblinec“ iz Sesveta koji su poduzimali korake u skladu sa zakonskom regulativom i pravilima struke. Stručnu podršku tijekom cijele akcije pružali su ihtiolozi iz Hrvatskog ihtiološkog društva.

– Očekujemo da će se dio vrsta naseliti prirodnim putem, a dio životinja koje su zbrinute tijekom pražnjenja bit će vraćene. Pritom će se pratiti stanje kako bi se osiguralo da se uspostavi što je moguće prirodnija životna zajednica autohtonih vrsta. Iznimno, u Prvom maksimirskom jezeru će se osigurati uvjeti za držanje invazivne strane vrste, crvenouhe kornjače, kako bi u kontroliranim uvjetima mogla kvalitetno živjeti, ali da se istovremeno onemogući njezino širenje u prirodu. Izrađen je i Akcijski plan upravljanja ovom vrstom, objavili su iz grada.

Dio radova u sklopu projekta „Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II)“ sufinanciran je sredstvima EU. Korisnik projekta je Grad Zagreb, partneri Javna Ustanova Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba, Udruga Biom, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR i Udruga Vjetar u leđa, a suradnik na projektu Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba.