Švicarska izvrsnost na djelu: Kako je zaštitna barijera u Baskiji spasila vozače od golemog odrona

Zaštitna barijera švicarske kompanije Geobrugg zaustavila je veliki odron stijene prije nego što je dosegnuo kolnik i potencijalno izazvao tragediju. Incident se dogodio na nacionalnoj cesti N-634 uz baskijsku obalu, gdje je masivni kameni blok zaustavljen neposredno iznad prometnice. Ovaj događaj još je jednom pokazao koliko su sustavi zaštite od odrona ključni za sigurnost vozača.

Često, dok se vozimo autocestama ili lokalnim cestama, pogled nam na trenutak sklizne prema padinama ili stijenama uz kolnik. Tamo, gotovo neprimjetno, stoje mreže, barijere i čelične konstrukcije koje nas štite od odrona kamenja, klizišta i drugih prirodnih nepogoda. Rijetko ih doživljavamo kao nešto posebno, a još rjeđe razmišljamo o tome koliko su zapravo ključne za našu sigurnost. Ipak, riječ je o sustavima koji svakodnevno spašavaju živote.

Svjetski lider u tom području je švicarska kompanija Geobrugg, koja se zaštitom od prirodnih opasnosti bavi još od 1950-ih godina. Nedavno su se pohvalili na društvenim mrežama kako je njihova zaštitna barijera spasila živote, zaustavivši stijenu koja se strmoglavila na cestu. Na nacionalnoj cesti N-634 uz baskijsku obalu, između mjesta Zumaia i Getaria (km 23+500), dogodio se veliki odron stijena s blokom značajne veličine. Zahvaljujući barijeri RXE-500, koja ima kapacitet apsorpcije energije od 500 kJ, padajuća masa je u potpunosti zaustavljena, sprječavajući da veliki blok dospije na kolnik.

Od male švicarske općine do Formule 1

Inače, Geobrugg je dio švicarske Brugg Grupe, a sjedište tvrtke nalazi se u malom mjestu Romanshorn, na obali Bodenskog jezera. Iako potječe iz manje, gotovo ruralne sredine, kompanija danas zapošljava više od 400 stručnjaka i posluje u više od 50 zemalja svijeta. Proizvodni pogoni raspoređeni su na svim kontinentima, s jasnom filozofijom da se materijali proizvode što bliže gradilištima, kako bi se smanjili troškovi transporta i utjecaj na okoliš.

‘Sigurnost je u našoj prirodi’, načelo je kojim se u Geobruggu vode još od 1951. godine. Kroz desetljeća su postavili standarde u industriji zaštite od prirodnih opasnosti, a njihova rješenja danas štite ceste, tunele, rudnike, naselja, sportske objekte pa čak i najpoznatije svjetske trkaće staze, od alpskih prijevoja do Formule 1. Njihov rad doprinosi zaštiti gradova, infrastrukture i ljudi u svim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.

Vrste mreža i prvi koraci u Hrvatskoj

Prisjetimo se, primjena nosivih zaštitnih mreža u Hrvatskoj započela je prije više od desetljeća, kako nam je nedavno ispričao Vjekoslav Budimir, glavni predstavnik Geobrugga za bivšu Jugoslaviju i Albaniju. Prvi put su tada ugrađene TECCO® mreže, namijenjene sprječavanju odrona kamenja. Taj je projekt označio početak niza tehnički zahtjevnih zahvata diljem zemlje, koji su s vremenom postajali sve složeniji.

Stečeno iskustvo nastavilo se prenositi na nove projekte, uključujući i onaj na Cresu koji se trenutačno provodi, gdje se padine stabiliziraju nosivim mrežama debljine dva milimetra, tipa TECCO® G45/2. U sklopu takvih zahvata ugrađuju se i barijere energetske razine od 2.000 kJ, kao i nova ROCCO® barijera, testirana na ekscentrične udare, čime se sigurnosni standard podiže na potpuno novu razinu.

Razlika između nosivih i klasičnih mreža nije samo vizualna, već se očituje u vrsti i kvaliteti čelika te u načinu na koji cijeli sustav preuzima opterećenja. Geobrugg razvija više tipova mreža, prilagođenih različitim geološkim uvjetima i namjenama.

– Najčešće se koristi TECCO® mreža, dostupna u debljinama od dva do četiri milimetra, koja služi za stabilizaciju pokosa i zaštitu od manjih odrona. Za veće stijenske blokove primjenjuje se SPIDER® mreža, pletena od tri niti čelične žice, kakva je korištena i za stabilizaciju masivnih stijenskih masa. Za blaže oblike erozije i kontrolirane odrone koriste se sustavi niže nosivosti, poput DELTAX® i GREENAX® mreža, često u kombinaciji s biomatima, što omogućuje rast vegetacije i pomaže da se teren s vremenom vrati u prirodnije stanje, pojasnio je Budimir.