Gradilište iz zraka: Pokraj zagrebačke 'ljepotice' niče zgrada na 25.000 kvadrata, imat će preko 100 stanova

Pokraj zagrebačke ‘ljepotice’ na Trešnjevki punom se parom gradi nova stambena zgrada s više od 100 stanova. Investitor projekta je VDM Nekretnine, dok je izvođač armiranobetonske konstrukcije kompanija Tehmont gradnja. Zanimljivo je da se zgrada prostire na više od 25.000 četvornih metara, a završetak radova očekuje se 2027. godine.

U Hrvatskoj se mnoge zgrade ponosno nazivaju ‘ljepoticama’, a najpoznatija među njima u Zagrebu svakako je Trešnjevačka ljepotica na adresi Ozaljska 93. Samo dva broja dalje, u Ozaljskoj cesti 95, gdje se donedavno nalazila Phoenix Farmacija, užurbano se gradi nova stambeno-poslovna zgrada koja će znatno izmijeniti vizuru tog dijela grada.

Investitor je zagrebačka tvrtka VDM Nekretnine – važno je ne zamijeniti je s kompanijom VMD, koja stoji iza nekoliko najviših zagrebačkih nebodera te velikog poslovnog kompleksa koji se gradi u Heinzelovoj ulici. Izvođač radova je kompanija Tehmont gradnja iz Jastrebarskog, koja se napretkom radova pohvalila i fotografijama na svojim društvenim mrežama. U opisu su naveli kako bruto površina zgrade iznosi 25.200 četvornih metara, da je u gradnji utrošeno 15.100 kubičnih metara betona te 1.600.000 kilograma armature. Radovi su započeli krajem ljeta 2025., a završetak izgradnje očekuje se krajem 2027. godine.

Preko 100 stanova

Nova građevina, poznata pod ‘kodnim imenom’ – projekt Ozaljska, predviđena je kao poslovno-stambena građevina s tri ulaza i ukupno jedanaest etaža, dvije podzemne, te prizemlje s još osam nadzemnih katova. U planu je 162 stana raspoređena od prvog do osmog kata. Većina stanova su dvosobni, površine između 42 i 62 kvadrata, a zatim slijede trosobni od 71 do 76 kvadrata te četverosobni koji se prostiru i do 110 kvadrata. Svi katovi imaju pripadajuća spremišta, a osim toga, predviđena su i spremišta u obje podzemne etaže.

Parkirna mjesta su planirana u velikom broju, više od dvjesto njih pod zemljom, dok će dvorišni prostor imati dodatna vanjska mjesta. U prizemlju će biti dva poslovna prostora većih kvadratura, a u dvorištu se gradi i zasebna poslovna zgrada na tri etaže. Pristup vozilima bit će moguć s južne strane parcele, iz Barilovičke ulice II. Zgrada je projektirana u skladu s Pravilnikom o pristupačnosti, pa su sve etaže povezane dizalima dimenzioniranim za invalidska kolica, a sam pristup objektu ravan je i izveden s pločnika, bez barijera, navedeno je na službenoj stranici projekta.

Visoke cijene kvadrata

Cijene kvadrata u ovoj zgradi očekivano su visoke i rastu s visinom etaže. Zanimljivo, uz svaki stan obvezna je kupnja najmanje jednog spremišta, dok parkirno mjesto, iako očekivano, nije nužno. Spremišta na katovima cjenovno se određuju prema koeficijentu 0,75 u odnosu na kat na kojem se nalaze, dok se spremišta u podrumskim etažama obračunavaju po koeficijentu u odnosu na cijenu prvog kata, koja trenutačno iznosi 5.500 eura po kvadratu.

Kako se penjete više, raste i cijena – drugi kat prodaje se po 5.600 eura, treći po 5.700, sve do sedmog kata koji doseže 6.100 eura po kvadratu. Garažna mjesta u podrumu prodaju se po cijeni od 2.750 eura po kvadratu. U pogledu kvadrature, stanovi na prvih sedam katova variraju od nešto više od 42 kvadrata pa do maksimalno 76, uključujući i balkonske, tj. otvorene površine. Osmi kat, koji uključuje najveće stanove u zgradi, do 110 kvadrata, trenutačno nije u prodaji.

Kupnja stana odvija se u dva koraka. Po potpisu predugovora kupac u roku od pet dana treba uplatiti kaparu u visini 20 posto ukupne cijene. Ostatak se plaća nakon što zgrada dobije uporabnu dozvolu, a moguća je i otplata putem stambenog kredita.

Trešnjevačka ljepotica

Spomenuli smo kako se tik uz buduću poslovno-stambenu građevinu nalazi i Trešnjevačka ljepotica, a šteta bi bila ne reći pokoju riječ o njoj. Ova zgrada toliko je značajna da ima i svoju stranicu na Wikipediji. U stvari, osim kao ‘ljepotica’, poznata je i kao stambeno-poslovni toranj Ozaljska, a smještena je na zagrebačkoj Trešnjevci, u neposrednoj blizini okretišta tramvaja ‘Ljubljanica’. O njoj se više-manje sve zna, a najvažnije je istaknuti da ju je projektirao arhitekt Slavko Jelinek.

Investitor i izvođač radova bila je tvrtka GP Industrogradnja, a neboder je građen od 1967. do 1969. godine. Upamćen je kao prvi neboder građen novom tehnologijom takozvanih kliznih oplata, koja dotad nije korištena za stambene zgrade, a zbog koje zgrada treba podnijeti i najrazorniji potres.